Ministar je istaknuo da će rujansko usklađivanje podići prosječnu mirovinu, uključujući i isplatu zaostataka.

“S ovim usklađenjem, možemo očekivati nakon isplate u rujnu, zajedno sa zaostacima da će ukupna prosječna mirovina u Hrvatskoj iznositi nešto više od 690 eura. To znači da već s prvim idućim usklađivanjem od 1. siječnja 2026., sasvim sigurno prelazimo granicu od 700 eura, gdje će mirovine biti veće od ovog iznosa", rekao je Piletić za RTL Danas.

Trinaesta mirovina: Model po stažu i rokovi

Što se 13. mirovine tiče, Piletić je potvrdio da se radi o trajnom pravu koje bi trebalo obuhvatiti sve umirovljenike, a visina će se temeljiti na godinama staža.

“Očekujemo da iznos po godini mirovinskog staža bude poznat u listopadu.” Na pitanje može li iznos po godini staža biti najmanje pet eura, poručio je: “Možemo reći da ćemo se potruditi da tako bude.” Dodao je i da se ne planira simbolična svota: “Ovo je prvi put da isplaćujemo ovo pravo i sasvim sigurno nećemo ići sa skromnim iznosima.”

U kontekstu dosadašnjih kriznih, jednokratnih isplata, ministar je naglasio kako se prelazi na predvidljiviji sustav: “Očekujemo da će ovim dodatkom, koji je trajno pravo, biti obuhvaćeni svi umirovljenici. Smatram da kao i sve ostale članice EU, moramo lagano izlaziti iz kriznog menadžiranja, odnosno donošenja odluke kao reakcije Vlade na određene okolnosti. Ovaj dodatak je novost i trajno pravo.”

Pregovori o plaćama i poruka sindikatima

Razgovori sa sindikatima nastavljaju se na jesen, kako su i sami sindikati predložili: “Sindikati su predložili da pregovore nastavimo nakon ljetne sezone. To ćemo i učiniti. Vidimo se koncem rujna i očekujemo da se do kraja godine dogovorimo, na obostrano zadovoljstvo koliko je to moguće.”

Vlada će, kaže, realizirati ranije dogovoreno povećanje osnovice početkom rujna: “Sada povećavamo početkom rujna osnovicu za dodatnih tri posto. Rezultat je to prethodnih pregovora. Osnovica će za plaće državnih i javnih službenika iznositi gotovo 1005 eura. Uz prošlogodišnju reformu sustava plaća, gdje su povećane između 25 i 30 posto, vjerujem da trebamo ući u fazu smanjenih očekivanja odnosno da takve stope rasta neće biti moguće kako ne bismo narušili ravnotežu državnog proračuna.”

Topli obrok

O statusu paušala za topli obrok ministar je podsjetio na prethodnu ponudu i najavio novu: “To je bila ponuda Vlade koju su sindikati javnih službi odbili. Mi ćemo opet izaći s našim prijedlogom.” Hoće li iznos rasti, ostaje predmet razgovora: “To će biti sve stvar i rezultat pregovora na jesen.”

Inkluzivni dodatak: plan proračuna, rebalans i isplate

Za inkluzivni dodatak su, tvrdi Piletić, već planirana znatna sredstva, uz mogućnost povećanja kroz rebalans: “Mi u planu proračuna imamo 726 milijuna eura za taj dodatak.” Na primjedbu da bi to moglo biti nedostatno, odgovorio je: “Ne bih rekao da je premalo. Mi ćemo rebalansom u jesen povećati tu stavku na oko 900 milijuna eura. To je dogovoreno s ministrom financija.”

Što se dinamike isplata tiče, ministar je poručio da kašnjenja nema: “Nema odgoda, svi koji dobiju rješenje u tekućem mjesecu mogu računati na isplatu nakon 15. idući mjesec.”

Sporo izdavanje rješenja

Istaknuo je i da na ishod rješavanja predmeta utječe manjak vještaka, ali da među 120 tisuća neriješenih predmeta nisu svi bez ikakve razine dodatka: “Sasvim sigurno je to jedan od ključnih problema koji su usporili davanje rješenja. Međutim, u ovih 120 tisuća nisu svi korisnici koji nemaju neku razinu dodatka i već ga primaju, nego i veliki broj korisnika koji nisu zadovoljni razinom dodatka.”

Na kraju je ponovio kako je riječ o zakonski zajamčenom pravu koje će se osigurati u proračunu: “Inkluzivni dodatak je zakonsko pravo i u proračunu se novci moraju osigurati. Nema bojazni za korisnike da netko zbog planirane stavke u proračunu neće dobiti inkluzivni dodatak.”