samit u madridu

NATO povećava broj vojnika u visokoj pripravnosti na više od 300.000: 'Rusija je najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti'

  • Autor: I.V./Hina
  • Zadnja izmjena 27.06.2022 15:54
  • Objavljeno 27.06.2022 u 14:23
Ilustracija / NATO vježba

Ilustracija / NATO vježba

Izvor: EPA / Autor: Valda Kalnina

NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg

'Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća', rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu. Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada. Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao 'najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti'. U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.

'To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima', rekao je Stoltenberg. Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.

  • +10
  • +7

NATO vježbe

Izvor: EPA / Autor: Valda Kalnina

Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO. Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da 'ne može obećati da će blokada biti uklonjena'. Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u. Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske. Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.

  • +25
  • +22

Ruski vojnici

Izvor: Profimedia / Autor: Alexander Garmayev / TASS / Profimedia

Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji. Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!