Glavni tajnik DP-a Mladen Barać odbacio je tvrdnje o nesuglasicama nakon odgođene konferencije za novinare, pojasnivši da je razlog bio tehničke prirode zbog produljenja sjednice Vlade i sastanka s HDZ-om. Istaknuo je da rezolucija donosi osam smjernica hrvatskog pristupa pitanju Hrvata u BiH te da se svjesno razlikuje od deklaracija iz 2011. i 2018. godine, prenosi HRT.

‘Hitnost izmjene izbornog zakona traje već osam godina. Rezolucija naglašava snažniji pristup rješavanju tog pitanja’, rekao je Barać. Prema njegovim riječima, dokument ne bi smio ostati na deklarativnim porukama, nego predviđa i konkretne mjere prema političkim akterima koji zagovaraju preglasavanje Hrvata. Među njima su mogućnost proglašavanja osoba nepoželjnima, hrvatski veto na europski put BiH te revizija državljanstava stečenih nezakonito.

Barać smatra da članstvo BiH u Europskoj uniji samo po sebi neće riješiti postojeće probleme te da bi puna politička ravnopravnost Hrvata trebala biti jedan od uvjeta pristupanja.

Rješenja za koja se zalaže Domovinski pokret

Govoreći o Herceg-Bosni, naglasio je kako se DP zalaže za rješenja unutar postojećeg ustavnog okvira BiH. Uspostava hrvatske izborne jedinice, tvrdi, jedan je od modela kojim bi se otvorio dijalog i zaustavilo dugogodišnje ponavljanje istih političkih sukoba.

Saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić ocijenio je da prijedlog rezolucije sadrži niz spornih elemenata. Upozorio je na, kako tvrdi, selektivno korištenje presuda Europskog suda za ljudska prava, posebno u slučajevima Kovačević i Sejdić-Finci.

‘Mi u ovoj rezoluciji vidimo veto, vidimo sankcioniranje državnih dužnosnika, vidimo oduzimanje državljanstava, što je meni do sada možda najskandalozniji aspekt ove rezolucije’, rekao je Hodžić. Upitao je na temelju kojih bi se pravnih mehanizama nekome moglo oduzeti državljanstvo zbog političkih stavova.

Barać: Briga o Hrvatima u BiH je ustavna obveza

Barać mu je odgovorio da je briga o položaju Hrvata u BiH ustavna obveza hrvatskih institucija te dodao da HDZ i DP dijele iste ciljeve, iako postoje razlike u metodama, osobito oko pitanja državljanstva.

Dopisnik Hine iz Mostara Zoran Krešić smatra da sadržaj prijedloga još nije dovoljno poznat javnosti, ali ocjenjuje da se temelji na dosadašnjim međunarodnim pregovorima i presudama. Naglasio je da presuda u predmetu Ljubić i dalje nije provedena te ustvrdio da je hrvatska izborna jedinica kompatibilna s europskim pravnim standardima.

‘Ono što se dogodilo u četiri navrata, da imamo praktično nametnutog drugog bošnjačkog člana Predsjedništva, nešto je što je apsolutno neprihvatljivo’, rekao je Krešić, ocijenivši da takva praksa narušava odnose Hrvata i Bošnjaka te temelje daytonsko-washingtonskog ustroja BiH.

Europarlamentarka Zovko: Inicijativa DP-a ne donosi ništa novo

Europarlamentarka Željana Zovko poručila je da inicijativa DP-a ne donosi ništa bitno novo u odnosu na politike koje Hrvatska zagovara posljednjih deset godina. Podsjetila je na europske rezolucije koje promiču federalizam kao srednji put između unitarizma i separatizma te istaknula da je cilj vratiti Hrvatima položaj zajamčen Daytonskim sporazumom.

Podržala je mogućnost revizije državljanstava stečenih nezakonito, istaknuvši da je riječ o postupku koji je BiH već provodila. ‘Svaki onaj tko ugrožava interes Republike Hrvatske mora znati da je podložan revizijama’, rekla je Zovko.

Upozorila je, međutim, da donošenje rezolucije zahtijeva širok politički konsenzus te da bi ishitreni potezi mogli dodatno polarizirati odnose u BiH. ‘Ovako, preko noći, možemo samo polarizirati atmosferu i pomoći onima koji žele još jednom izabrati Hrvatima njihovog člana Predsjedništva’, zaključila je.