'Mogli smo nastaviti s ovom zastavom, ali ponekad se mogu pojaviti neugodne situacije sa stranim posjetiteljima. Možda je mudro živjeti s vremenom', kazao je ovih dana za državnu televiziju Tomi Böhm, novi zapovjednik finskog ratnog zrakoplovstva za Kareliju, područja na istoku te zemlje koje graniči s Rusijom.

Prema pisanju agencije Associated Press, finske obrambene snage izjavile su da je plan za obnovu amblema i zastava zrakoplovnih postrojbi pokrenut 2023. godine, kada se zemlja pridružila NATO-u, ali su istaknule da to nije povezano s pridruživanjem Sjevernoatlantskom savezu. Cilj je, kako prenosi Euro News, bio 'ažurirati simboliku i ambleme zastava da bi bolje odražavali aktualni identitet Finskih zračnih snaga'.

Inače, karelijsko krilo Finskih zračnih snaga, kojem zapovijeda Böhm, zapravo je lovačka eskadrila opremljena avionima tipa F-18 Hornet, a glavna joj je dužnost čuvanje zračnog prostora na istoku zemlje. Postrojbom je sve donedavno zapovijedala potpukovnica Inka Niskanen i to kao prva žena na čelu jedne eskadrile borbenih aviona.

Službeni Helsinki opravdao se da promjena simbola nema veze s čuđenjem stranaca, reagiravši na članak u najprodavanijim finskim dnevnim novinama Helsingin Sanomat koji je otkrio da je razlog ukidanja kontroverznog amblema percepcija da je svastika 'sramotan simbol u međunarodnom kontekstu'.

'Uvalila' ih Göringova tazbina

Teivo Teivnen, profesor međunarodne politike na Sveučilištu u Helsinkiju, kojem je nedavno objavljena knjiga naziva 'Povijest svastike', istaknuo je da su Finske zračne snage i tamošnja javnost godinama inzistirali na tome da ona u ratnom zrakoplovstvu nema nikakve veze s nacističkim kukastim križem. No dodao je da su kreatori finske politike nakon integracije u NATO odlučili povezati se sa zemljama poput Njemačke, Nizozemske i Francuske, u kojima je svastika negativan simbol.

Finska već 107 godina koristi taj drevni simbol na spomenicima, medaljama i ordenima te se sve donedavno crni i uspravno položen, za razliku od nacističkog nakošenog kukastog križa, mogao vidjeti na vojnim paradama, vježbama ili u ceremonijalnim prigodama tamošnjeg ratnog zrakoplovstva. Kukasti križ mogao se vidjeti i na oznakama pojedinih eskadrila smještenih u Laponiji i Satakunti.

Ovaj zbog nacista omražen, a u mnogim zemljama i zabranjeni simbol, koristi se u Finskim zračnim snagama od 1918. godine, kada je u toj zemlji izbio građanski rat između proboljševičkih snaga, tzv. crvenih, i provladinih antisocijalista, nazvanih 'bijeli'. Te godine je švedski aristokrat Eric von Rosen darovao 'bijelima' avion ukrašen kukastim križem, tvrdeći kasnije da je taj kasnije omraženi znak dao nacrtati na njega samo zato što mu se svidio.

Von Rosen se kao etnolog zanimao za vikinšku ostavštinu te je istražujući nordijske artefakte zapazio neobičan križ i prisvojio ga kao osobni simbol. Pojedini izvori navode da je nosio kukasti križ prilikom susreta s Hermannom Göringom, zapovjednikom njemačkog Luftwaffea, osnivačem zloglasne tajne policije Gestapo i Hitlerovim dogovorenim nasljednikom koji je oženio sestru Von Rosenove supruge.

Finci sve ove godine nisu imali problema sa službenim oznakama koje podsjećaju na Treći Reich, pojašnjavajući da su usvojili kukasti križ dvije godine prije Adolfa Hitlera, ali i prije nego što je Von Rosen postao otvoreni simpatizer zločinačkog poretka u Njemačkoj.

Tita odlikovali ogrlicom s kukastim križevima

Kukasti križ u raznim oblicima koristi se već stoljećima kao simbol koji datira iz željeznog doba, a izvorno je povezan s finskim paganizmom, koji je taj znak nazivao 'srce Tursasa', za koje se vjerovalo da donosi sreću i tjera uroke. Znak je doživio svoju renesansu u zemlji tijekom 19. stoljeća, kad su zagovornici finskog nacionalizma koristili drevne priče i mitove kao nadahnuće za pronađeni identitet. Upravo je svastika postala jednim od glavnih simbola u radovima Akselija Gallen-Kallele, vodećeg finskog slikara kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, a koji je oslikao nacionalni ep 'Kalevalu'.

Uz to, Gallen-Kallela je osmislio i dizajnirao niz finskih državnih odlikovanja. Među njima je i Veliki križ Reda finske bijele ruže, čija je ogrlica ukrašena kukastim križevima. Zanimljivo, taj je orden Josipu Brozu Titu prilikom posjeta Beogradu 1963. godine dodijelio tadašnji finski predsjednik Urho Kekkonen, poznat po politici striktne neutralnosti prema NATO-u i Varšavskom paktu, održavajući Finsku poput mosta između dva suparnička tabora tijekom Hladnog rata.

Značajno je i to da je samo nekoliko mjeseci od Titovog primanja finskog odlikovanja ono dizajnerski izmijenjeno na način da je kukasti križ uklonjen da bi odličje bilo neprovokativno. Kekkonen je pak bio ambivalentan spram njega na državnim simbolima, premda je upravo on 1957. godine dozvolio da se taj znak ponovno koristi u ratnom zrakoplovstvu, kao što je to bila praksa od 1918. do 1945., kad je mješovita britansko-sovjetska vojna komisija prilikom nadgledanja implementacije mirovnog sporazuma između Moskve i Helsinkija donijela preporuku o njegovu ukidanju.

Umjesto križa, Finci su otad kao službeni znak počeli koristiti plavi kolut omeđen bijelim krugom. Kekkonen je dekretom uklonio i sve oznake zapovjedništva ratnog zrakoplovstva i zrakoplovne akademije u obliku svastike s odora, ali su oznake zastava ostale u upotrebi sve do ovih dana. Među njima je i predsjednička zastava Finske, a ona u gornjem lijevom kutu ima stiliziran kukasti križ.

Neki tvrde da je nemoguće izjednačiti finsku svastiku s onom nacističkom, pa tako posežu za podatkom da finski neonacisti uopće nemaju kukasti križ kao svoj simbol, već slovo iz runske abecede koje su koristila nordijska i germanska plemena sjeverne i središnje Europe u magijske i religijske svrhe.