Obvezni vojni rok u Hrvatskoj je ukinut 2008., nakon što je iz godine u godinu sve više ročnika odlazilo na civilno služenje, a u godinama prije njegova ukidanja i više od 50 posto njih. Da bi se izbjeglo ponavljanje tog scenarija, Vlada će onima koji izaberu vojno služenje ponuditi niz beneficija.

I Njemačka je 2011. godine ukinula obveznu regrutaciju. No najveće gospodarstvo u Europi sada želi krenuti prema onome što njihovo ministarstvo obrane naziva 'novom vojnom službom'. To bi oponašalo sustav korišten u Švedskoj, u kojoj se šalje upitnik svima kad navrše 18 godina. Proces će biti dobrovoljan – barem u početku.

No od 1. srpnja 2027. postat će obvezan za sve muškarce te dobi. 'Mladi muškarci moraju ispuniti upitnik', navodi njemačko ministarstvo obrane na svojoj web stranici. Za ostale je odgovaranje na pitanja dobrovoljno jer ne podliježu regrutaciji. Svatko tko se želi pridružiti vojsci zatim dovršava postupak prijave i, ako bude uspješan, dobiva status 'privremenog vojnika'. To nove regrute stavlja u bolji financijski položaj, a bonusi bi trebali učiniti privlačnijim njihov dulji ostanak u vojsci.

Regrutacija prema novim pravilima nije obvezna, ali ovaj model uključuje potencijal za to. Ako se sigurnosna situacija promijeni ili ako ne bude dovoljno volontera, njemačka vlada može narediti obveznu regrutaciju nakon što dobije odobrenje Bundestaga. U osnovi, od 2027. godine nadalje obvezni digitalni upitnik vladi će dati do znanja koliko potencijalnih vojnika ima, gdje se nalaze, kakvog su zdravstvenog stanja i gdje bi ih bilo najbolje rasporediti na služenje, piše Deutsche Welle (DW).

Nakon završetka dobrovoljne službe mladi Nijemci ostat će povezani s vojskom kroz redovnu službu u pričuvi, to jest više neće služiti u redovnoj vojsci, ali će moći biti pozvani kad god je to potrebno te sudjelovati u vježbama i obuci. Takvo povećanje broja vojnika u pričuvi ključno je za ciljeve NATO-a, a njemačka vojska pokušava nadoknaditi nedostatak osoblja ovom metodom.

Evo kako je novačenje uređeno u drugim europskim državama.

Francuska

Francuska je ukinula regrutaciju 1996., ali je 2019. godine predsjednik Emmanuel Macron uveo jednomjesečni program za mlade u dobi između 15 i 17 godina, koji djelomično organizira vojska, ali uključuje i društveni i građanski sadržaj.

U zemlji se redovito govori o uvođenju obvezne regrutacije. Macron je tako 2018. godine obećao da će to učiniti, ali do danas je sve ostalo na dobrovoljnoj osnovi, a Francuska nema ni sredstava ni političke podrške da promovira tu ideju. Umjesto toga, usmjerena je na rezerviste. Njihov broj trebao bi se više nego udvostručiti – s 46.000 na 105.000 do 2035. godine. To je otprilike jedan rezervist na svakog aktivnog francuskog vojnika ili vojnikinju. Rezervisti bi trebali biti u mogućnosti brzo pojačati redovnu vojsku u bilo kojoj hitnoj situaciji.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Vojni rok ukinut je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1960. godine. Zemlja ima profesionalnu vojsku, ali, poput Njemačke, nedostaje joj dobrovoljnih regruta. Međutim vojni analitičari upozoravaju da vraćanje vojnog roka nije učinkovit ili praktičan način rješavanja ovog problema. Umjesto toga, preporučuju proširenje britanskih pričuvnih snaga.

Poljska

Istočni susjed Njemačke ukinuo je vojni rok 2008. godine, ali se od ruske invazije na Ukrajinu naoružava više nego većina europskih zemalja. Poljska vojska želi narasti na 300.000 pripadnika do 2035. godine, a oko 50.000 njih bit će dio teritorijalne obrane.

Poljska ima i pričuvnike, a bivši vojnici nastavljaju s obukom. Također je uvela vojnu obuku u srednjim školama, pa djeca u dobi između 14 i 16 godina uče o državnoj sigurnosti, spašavanju u nesrećama i katastrofama, kao i o osnovnoj prvoj pomoći i zdravstvenom obrazovanju. Osim toga, uče kako koristiti pištolj na nastavi koja traje oko sat vremena tjedno.

Švedska

U Švedskoj je novačenje ukinuto 2010., ali je vraćeno 2017. godine. Svi švedski 18-godišnjaci moraju se registrirati online i dati osobne podatke vojsci, nakon čega se određeni postotak njih regrutira, obično između pet i 10 posto svih 18-godišnjaka, jer vojska svake godine određuje koliko joj je potrebno novih regruta. I muškarci i žene se regrutiraju, a oni koji se žele pridružiti vojsci očito imaju puno veće šanse da budu regrutirani. Od kraja 2023. godine Švedska također ima obveznu civilnu službu, ali samo u određenim sektorima: općinskoj službi spašavanja i sektoru opskrbe električnom energijom.

Finska

Finska nikada nije ukinula novačenje. Svi muškarci stariji od 18 godina moraju ići u vojsku dok se žene mogu dobrovoljno prijaviti. Osnovna vojna služba traje između šest i 12 mjeseci, ovisno o grani vojske. Obično oko dvije trećine svake skupine koja navrši 18 godina služi u finskoj vojsci, što je vrlo visoka stopa prema europskim standardima. Vojna dužnost duboko je ukorijenjena u kulturu ove zemlje i smatra se bitnim dijelom finskog identiteta.

Nakon završetka osnovne obuke gotovo svaki muškarac smatra se rezervistom i redovito će biti pozivan na obuku. To znači da Finska, zemlja s populacijom od 5,6 milijuna, ima potencijal brzo mobilizirati oko 280.000 vojnika ako to bude potrebno. Ukupne pričuvne snage broje oko 900.000 ljudi.