NJEMAČKA U BROJKAMA

Najmoćnija država Europe - slučajni imperij

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 25.09.2012 08:00
  • Objavljeno 25.09.2012 u 07:00
Njemačka Nijemci

Njemačka Nijemci

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Kriza eurozone pokazala je kako je Njemačka postala 'slučajni imperij', kako ovu najmoćniju europsku državu opisuje Guardian. Te se londonske novine u seriji članaka bave i prikazom kakva je današnja Njemačka, za koju velikim dijelom ne važe stereotipi iz prošlosti

Ako se danas rodite u Njemačkoj, a muškoga ste spola, najveće su šanse da će vas roditelji nazvati Maximillian, a onda skraćeno zvati Max. Drugo po redu najpopularnije ime za dječake je Alexander, dok je na trećem mjestu Paul. Njemački roditelji u 21. stoljeću kao da su zaboravili na sve one Wolfgange, Heinriche, Friedriche i druga popularna njemačka imena iz povijesti, koja su nosili njihovi najveći kulturni velikani, ali i pokoji nacistički zločinac. Među najpopularnijim imenima za dečke tu su još Leon, Ben, Lukas, Elias i Jonas, dok je za djevojčice najpopularnije ime Sophie ili Sofie. Od drugog do četvrtog mjesta našle su se Marie, Maria Mia, dok je na petom opet – Sophia/Sofia. Nju slijede Emma, Anna, Hannah/Hanna, te Johanna Leonie, na devetom i desetom mjestu najpopularnijih imena za djevojčice u današnjoj Njemačkoj.

Na listama najprodavanijih albuma, stereotipima unatoč, nema Davida Hasselhoffa, nego je najpopularniji njemački hip hop, konkretno treći album Maxa Herrea, nekoć jednog od osnivača poznatog crewa Freundeskreis. Alanis Morrisette je na drugom mjestu po prodaji, a slijede je opet domaći izvođači – kantautor Phillip Poisel sa svojim prvim live albumom te reper Cro (koji se u javnosti pojavljuje noseći masku pande) i njegov album 'Raop'. Osvježavajuća je zapravo ta kombinacija domaće i strane glazbe koju Nijemci slušaju, pa se među najprodavanijim albumima mogu još naći Joss Stone i Bloc Party, ali i pop bend Unheilig te poznati njemački pankeri Die Toten Hosen


Nijemci - nenadmašni turisti

Ako se pak analiziraju reprezentativni ekonomski podaci, vrijedi napomenuti da prosječan radni tjedan u Njemačkoj traje 35,6 sati (u Francuskoj je 38,1, a u Grčkoj 42,2 sata!); Nijemci na turistička putovanja godišnje troše čak 84 milijarde dolara (što i Hrvatska osjeti), dok Amerikanci (kojih je i mnogo više) potroše 79 milijardi, a Kinezi 72 milijarde dolara. S druge strane, Njemačka bi do 2050. godine trebala imati 14 posto manje stanovnika nego danas, dok će broj stanovnika u SAD-u do tada porasti za 29 posto, u Francuskoj tri posto, a u Velikoj Britaniji za 15 posto. Ipak, u naciji koja će se za koje desetljeće naći među najstarijima u Europi problem nezaposlenosti mladih nije velik, te ih je nezaposleno oko osam posto, dok je ta brojka u Velikoj Britaniji 21 posto, u SAD-u 16 posto, a u Grčkoj vrtoglavih 53,8 posto!

I naravno, ne treba zaboraviti da je Njemačka jedna od najvećih izvoznih sila svijeta te da unatoč svojem načelno pacifističkom stavu nema problema s proizvodnjom oružja, koje prodaje i Izraelu i Saudijskoj Arabiji. Važno je da se plati, pa se Njemačka može pohvaliti da godišnje izveze oružja u vrijednosti od 1,21 milijarde dolara, što je doduše sitnica u usporedbi s američkih skoro pa 10 milijardi dolara.

Stanković & Filipovi: 2 u 1

Kada je pak riječ o televizijskom programu, već je desetljećima u gledanosti nenadmašna krimi-serija 'Tatort' ('Mjesto zločina'), koja se ističe odličnom glumačkom ekipom koja se redovito osvježava (u njoj su glumili Goetz George, Senta Berger, Till Schweiger i brojni drugi najbolji suvremeni njemački glumci), aktualnim pričama koje se ne bave samo kriminalom nego i njegovim društvenim kontekstom. Najpopularniji TV-voditelj je pak Guenter Jauch, njemačka kombinacija Tarika Filipovića i Aleksandra Stankovića, koji vodi i 'Milijunaša' i najgledaniji politički talk šou.

Trenutno najčitanija knjiga u Njemačkoj je, očekivano, 'Pedeset nijansi sive', a ostalih deset najprodavanijih knjiga čini uobičajena kombinacija ljubića (primjerice, Nicholas Sparks na devetom mjestu) i krimića (Simon Beckett na drugom).

Guardian navodi kako se u današnjoj Njemačkoj može susresti i nekoliko tipičnih kategorija građana: bijesni prosvjednici, ekološki osviještena buržoazija, pirati i njihovi glasači, medijski aristokrati, naglašeni Nijemci i namrgođeniji Ossiji, odnosno Istočni Nijemci.

Od eko buržoazije do medijske aristokracije

Prosvjedovanje doista nije rijetka pojava u Njemačkoj, bilo da je riječ o već tradicionalnom ratu ljevičara i policije na 1. maj u Berlinu pa sve do velikih i višemjesečnih prosvjeda u Stuttgartu protiv gradnje željezničkog kolodvora u centru grada, što je naročito zasmetalo srednjem sloju tog bogatog grada. Zeleni pak bez iznimke blokiraju vlakove koji prevoze nuklearni otpad, u čemu sudjeluju ne samo aktivisti, nego i parlamentarni zastupnici, poznati glumci i umjetnici, ali i široke narodne mase, pa se na blokadi tzv. Kastor-transporta zna okupiti i 20.000 prosvjednika, od kojih se mnogi ne ustručavaju zavezati lancima za prugu.

Ekološki osviještena buržoazija također je većinom nastala iz zelenog miljea, te je opsjednuta organskom hranom, vožnjom bicikla i svim sitnicama koje smatraju ključnim za poštivanje okoliša, a u svojem fanatizmu znaju biti jednako naporni kao i neonacisti, doduše bez komponentne fizičkog nasilja. Pirati su pak nova politička i društvena sila u Njemačkoj 21. stoljeća, koja je premrežena internetom i puna raznih startup firmi, oduševljena slobodom weba i opsjednuta transparentnošću. Jezgro pirata čine bivši ili sadašnji geekovi i hakeri, kojih se u međuvremenu skupilo toliko da su uspjeli mobilizirati glasače da uđu u nekoliko pokrajinskih parlamenata, no budućnost Piratske stranke još nije osigurana. Ponajviše zbog svađa oko pojedinih pitanja ili izostanka bilo kakvog stava o drugim iznimno relevantnim temama, a sve to jasno vidljivo na internetu, gdje se većina tih diskusija otvoreno i bez milosti vodi.

Medijskih aristokrata nema mnogo, ali su indikativna pojava u suvremenom njemačkom društvu. To su samozadovoljni potomci bogataških obitelji koji uživaju u pažnji javnosti, posebice trač-časopisa poput Gale ili Bunte, a jedan među njima je čak neko vrijeme bio i najpopularniji političar Njemačke. Bio je to Karl-Theodor zu Guttenberg iz CSU-a, neko vrijeme ministar gospodarstva pa obrane u vladama Angele Merkel, koji je i fizički izgledao kao ideal germanske aristokracije: čvrsta vilica, visoko čelo, savršeno zalizana kosa. Ipak, Guttenberg – koji je odrastao u bavarskom dvorcu – od tolike pažnje javnosti sagorio je kada su na internetu otkrili kako je velike dijelove svojeg doktorata jednostavno prepisao, te je morao dati ostavku. A to je i primjer susreta i sukoba različitih subkultura, one aristokratske i one piratske; u ovom su slučaju očito pobijedile online narodne mase.

Nijemci na kvadrat

Naglašeni Nijemci ili možda bolje rečeno Nijemci na kvadrat su također nešto posve drugačije u odnosu na stereotipe od prije dvadeset ili šezdeset godina. Nije tu riječ o arijevskim plavušanima iz nacističke ere ili marljivim majstorima gospodarskog buma pedesetih i šezdesetih, nego ponajviše o stereotipu proizašlom iz njemačkog hip hopa, koji vizualno najviše sliče dizelašima Srbije devedesetih ili periodu cro dancea. Dakle, zlatni lanci, donji dio trenirke, crne majice ili još bolje potkošulje, šilterice često okrenute naopako; mnogi među njima su zapravo Nijemci turskog porijekla, poput nogometaša Mesuta Oezila, koji na takav način izražavaju svoju pripadnost njemačkom društvu.

Iz njega se i danas isključenima osjećaju mnogi Istočni Nijemci, iako su i kancelarka Angela Merkel i predsjednik Joachim Gauck dobar dio svojeg života proveli u DDR-u. Namrgođeni Ossiji nezadovoljni su rezultatima ujedinjenja, iskazuju ponekad tzv. Ostalgie, odnosno nostalgiju za vremenom komunističke diktature Ericha Hoenneckera. No, mnogo je Istočnih Nijemaca iskoristilo ujedinjenje za pravljenje velikih karijera u zapadnom dijelu države, naročito žene, pa je čak 45 posto žena u vodećim strukturama njemačkog biznisa danas iz bivšeg DDR-a. Čini se da totalitarno naslijeđe nije prepreka poslovnom uspjehu na kapitalističkom tržištu ovog 'slučajnog imperija'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi