Osim što je time prekršena poslovnička odredba prema kojoj se materijali o kojima će odlučivati NO moraju dostaviti članovima najmanje osam dana prije sjednice, ugovor bi se prvi put trebao zaključiti na tri godine – zaključno s 2016! – a dosad posebnim aneksima produljivan je otprilike svake godine.

Njime se, za pravo emitiranja autorskih glazbenih i književnih djela, HRT obvezuje HDS-u u mjesečnim obrocima isplaćivati po 22.471.576,32 kune godišnje. Očekujući izglasavanje suglasnosti, prijedlog ugovora prethodno su parafirali Boris Sruk, Josip Popovac, bivši glavni ravnatelj HRT-a, Nataša Drempetić, voditeljica financijske službe, i Marija Nemčić, ravnateljica produkcije HRT-a.

Da je i sam ugovor sastavljan u uvjetima iznimne hitnosti, čak brzopleto, razvidno je već u njegovu prvom članku. Njime ugovorne strane utvrđuju da su još 27. travnja 1992. sklopile osnovni ugovor 'te deset dodataka tom ugovoru'. No u nabrajanju tih 'dodataka' navodi se čak njih 13 i uz svakoga godina kada je prihvaćen, pa je vidljivo da niti jedan ne datira iz navedene 1992, nego su nastajali od 1995. do 2013.

Zbog svega toga, a posebice nakon upornog inzistiranja direktora poslovanja Borisa Sruka, koji se sjedeći pored ravnatelja Radmana trudio obrazložiti 'izuzetnu hitnost', članovi NO-a odbili su bez temeljitog pretresanja sadržaja ugovora prihvatiti obvezu HRT-a za isplatom više od 67 milijuna kuna u sljedeće tri godine.

Sumnje u čista posla naknadno su podgrijale informacije što su stigle do pojedinih članova NO-a o tome da Boris Sruk živi u luksuznom stanu od 107 četvornih metara, penthausu koji je nekad pripadao Marku Perkoviću Thompsonu, a nad kojim danas upravo Hrvatsko društvo skladatelja ima hipotekarno pravo i može ga svakog trenutka staviti na javnu dražbu te stanara prisilno iseliti.

Je li to bio dovoljan razlog da Boris Sruk zbog mogućeg sukoba interesa zatraži povlačenje iz odlučivanja o sklapanju ugovora s HDS-om, nastojali smo saznati u neposrednom razgovoru s njim. Umjesto odgovora, uputio nas je na Komunikacije HRT-a i njihovu glasnogovornicu, Doroteu Lazanin Jelenc, od koje smo odmah zatražili razgovor s njim.

U elektroničkoj poruci zamolili smo i pojašnjenje zašto je prijedlog ugovora s HDS-om poslan NO-u HRT-a tako kasno, zašto je to bilo 'iznimno važno', zašto se ugovor zaključuje na tri godine i je li se mogla u pregovorima dogovoriti niža cijena usluga.

Lazanin Jelenc nam je ubrzo javila da će razgovor s Borisom Srukom biti teško organizirati jer to obično ne prakticira, a do sinoć nam nisu stigli ni pisani odgovori.