Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u četvrtak da na sastanku europskih čelnika u Bruxellesu očekuje teške razgovore o višegodišnjem proračunu i o planu za dekarbonizaciju kontinenta kojemu se protive Poljska, Mađarska i Češka.
Te tri istočnoeuropske zemlje iznijele su prigovore na prijedlog zaključaka sastanka na vrhu EU-a koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu, a kojima se EU želi obvezati da do 2050. bude klimatski neutralna, rekli su diplomati.
Poljska, Mađarska i Češka blokirale su raniji pokušaj EU-a da uvede zakonske obveze da se do sredine stoljeća postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova u odnosu na razine iz 1990.
vezane vijesti
Europski čelnici će na samitu ponovno pokušati usvojiti taj cilj nakon što je Komisija u srijedu predstavila novi plan za klimu, tzv. Zeleni plan, s istom tom ambicijom. Cilj plana je da EU do 2050. postane klimatski neutralna, odnosno da količina emisije stakleničkih plinova ne bude veća od one koja se može apsorbirati.
"Imamo dvije velike teme na dnevnom redu, Zeleni plan je naš temeljni plan: kako možemo napredovati kad vidimo da klimatske promjene uništavaju naš planet i danas ćemo o tome intenzivno razgovarati. Nadam se da će zemlje članice podržati naš prijedlog Zelenog plana", rekla je Von der Leyen prije početka prvog samita na kojem sudjeluje kao predsjednica Komisije.
"Druga tema je Višegodišnji financijski okvir (VFO), gdje također očekujemo teške razgovore", dodala je.
"Njemačka podupire ideje koje je predložila Ursula von der Leyen i mi smo odlučni postići cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050.", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
"Danas ćemo raspravljati o tome hoće li se zemlje članice moći obvezati na to. Nadam se da hoće i to bi bio snažan signal koji bi pokazao da će Europa biti prvi kontinent koji je postigao klimatsku neutralnost 2050.", dodala je.
Da bi se do toga došlo, trebat će uvjeriti Poljsku, Mađarsku i Češku, koje su dosta ovisne o ugljenu i pribojavaju se visokih troškova za prijelaz na čistu energiju.
Češki premijer Andrej Babiš rekao je da će njegovoj zemlji trebati 30 do 40 milijardi eura da bi ostvarila klimatsku neutralnost do 2050.
Mađarski premijer Viktor Orban ističe da podržava taj cilj, ali ne želi da se siromašne zemlje srednje Europe plaćaju previsoku cijenu. "Mađarska i ostale zemlje zemlje srednje Europe žele izbjeći situaciju u kojoj bi birokrati u Bruxellesu određivali da siromašni narodi i države plaćaju borbu protiv klimatskih promjena", rekao je Orban.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da će trebati osigurati tranzicijske mehanizme, ali da će sve članice trebati imati nacionalne strategije kako postići klimatsku neutralnost. "Francuska se, na primjer, puno oslanja na nuklearnu energiju. I druge članice će djelomično trebati koristiti nuklearnu energiju iako se neke zemlje tome opiru", rekao je Macron.
