Više od 180.000 zatvorenika, među kojima su ubojice, silovatelji i nasilni recidivisti, regrutirano je za rat u Ukrajini pod izravnim odobrenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dvije i pol godine nakon početka tog plana, mnogi od njih sada se vraćaju kući i Rusija se, prema upozorenjima stručnjaka, suočava s posljedicama koje bi mogle duboko potresti njezino društvo
Kako prenosi ABC Australia, pozivajući se na Reuters, Putin strahuje od destabilizacije koju bi mogao izazvati masovni povratak 'vojske osuđenika' u civilni život. Kremlj, navode anonimni izvori, već priprema niz mjera da bi ublažio posljedice, svjestan da bi val nasilja i kriminala mogao ugroziti njegov strogo kontroliran sustav.
Od bojišta do pomilovanja
Regrutiranje zatvorenika započelo je sredinom 2022. godine, u jeku velikih gubitaka na frontu. Tada je plaćenička skupina Wagner, pod vodstvom Jevgenija Prigožina, krenula u zatvore i kažnjeničke kolonije s ponudom koja se činila jednostavnom: šest mjeseci borbe – sloboda.
Za mnoge osuđenike to je bila ponuda koju nisu mogli odbiti. No nakon što je Wagner prestao postojati, kontrolu nad regrutacijom preuzelo je rusko ministarstvo obrane i promijenilo pravila. Zatvorenici sada moraju ostati u vojsci sve dok rat ne završi, a brojni koji su se borili od 2022. godine još uvijek su na frontu.
vezane vijesti
Prema podacima ukrajinske obavještajne službe (SZRU), Rusija je do kraja 2024. godine regrutirala između 140.000 i 180.000 zatvorenika, a podaci o njihovom statusu nakon toga nisu dostupni. Putin je u veljači ove godine izjavio da se oko 700.000 ruskih vojnika još uvijek bori u Ukrajini, što uključuje one pomilovane iz zatvora.
Zločini povratnika
No ono što zabrinjava nije samo broj, već posljedice njihova povratka. Neovisni ruski medij Verstka, koji djeluje izvan zemlje, objavio je da su bivši zatvorenici koji su se vratili iz rata ubili najmanje 242 osobe, a još 227 civila teško su ozlijedili. Prema istom izvoru, do listopada 2024. godine gotovo 500 civila postalo je žrtvama nasilnih ispada povratnika, a žene su bile najčešće mete.
Jedan od najpoznatijih slučajeva je onaj Azamata Iskalijeva, 37-godišnjaka koji je 2021. godine ubio suprugu jer je tražila razvod. Nakon manje od tri godine u zatvoru pušten je u zamjenu za ratnu službu. Po povratku iz Ukrajine, u listopadu 2024. godine brutalno je izbo bivšu djevojku više od 60 puta. Za taj je zločin ponovno osuđen na gotovo 20 godina zatvora.
Takvi primjeri, upozorava ruski analitičar Mark Galeotti, samo su početak. 'Rusija se mora pripremiti za povratak u društvo često vrlo oštećenih i opasnih pojedinaca', upozorio je u izvješću o demobilizaciji ruskih veterana.
Putinova 'vojska heroja'
Kremlj je, svjestan razmjera problema, počeo pripremati političke i socijalne programe koji bi trebali 'usmjeriti' povratnike, a Putin ih, barem javno, naziva 'istinskom elitom ruske države'.
U veljači 2024. godine izjavio je da su 'oni koji su dokazali odanost Rusiji djelima naši junaci i pouzdani ljudi' te u lipnju u Kremlju predstavio program 'Vrijeme heroja', a on veteranima omogućuje ulazak u državnu upravu i civilne institucije.
'Ljudi koji su donijeli svjesnu odluku da služe domovini trebali bi postupno zauzeti vodeće pozicije. Oni će biti naši nasljednici', rekao je Putin. Takve poruke izazvale su zabrinutost među političkim analitičarima jer smatraju da Kremlj pokušava iskoristiti veterane kao lojalnu političku silu, ali i da podcjenjuje rizik od ponovnog kriminala i psiholoških trauma.
Društveni rizik i povijesne paralele
Ruski stručnjaci upozoravaju da bi masovan povratak ozlijeđenih, traumatiziranih i nasilnih muškaraca mogao uzdrmati ionako krhko društvo, a povjesničar Filip Slaveski s Australskog nacionalnog sveučilišta podsjeća da je povratak vojnika iz Afganistana 1989. godine bio jedan od faktora koji su ubrzali raspad Sovjetskog Saveza.
'Vojnici koji se vraćaju iz rata donose traumu, bijes i osjećaj izgubljenosti. Takvi su valovi u prošlosti stvarali duboke društvene krize', kaže Slaveski. Ipak, smatra da je današnja Rusija, s jačim represivnim aparatom, bolje pripremljena za kontrolu povratnika, iako 'temeljni društveni problemi već postoje'.
On upozorava da regrutiranje zatvorenika nije samo ruski fenomen: Ukrajina je također koristila zatvorenike, ali one s lakšim kaznama, dok je Rusija u rat poslala čak i ubojice i silovatelje.
Što slijedi nakon rata
Ako se rat približi kraju, rusko društvo moglo bi se suočiti s tisućama ljudi koji se ne mogu prilagoditi civilnom životu. Među njima su mnogi koji su ubijali, pljačkali i preživljavali na frontu, često bez osnovnog osjećaja odgovornosti. Takva skupina, upozorava Galeotti, može postati 'eksplozivna društvena sila' ako država ne ponudi mehanizme rehabilitacije.
Za sada Kremlj pokušava držati sve pod kontrolom ograničenim informacijama, cenzurom i programima integracije, no čak i unutar vlasti postoji strah od mogućih nemira, oružanih sukoba i valova kriminala.
U zemlji koja se već suočava s ekonomskim sankcijama, socijalnim nezadovoljstvom i ratnim gubicima povratak vojske iz zatvora mogao bi postati nova prijetnja stabilnosti.
