Metro se kao rješenje zagrebačkih prometnih problema spominjao još u Jugoslaviji, a u novinskim naslovima pojavljivao se i 1991. Jedan od posljednjih konkretnijih prijedloga predstavljen je uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora.

Plan je uključivao tri linije: sjever-jug, istok-zapad te nadzemnu trasu od Kvaternikova trga do zračne luke. Tadašnji kandidat za gradonačelnika Ivica Lovrić tvrdi da se radilo o ozbiljnom projektu.

‘Procjena je da bi izgradnja trajala 15 godina, s tim da se nadzemna trasa do zračne luke može izgraditi u četiri godine bez ikakvih problema u jednom mandatu. I procjena je da bi izgradnja koštala oko osam milijardi eura, s tim da bi 85 posto novca dala Europska unija. Znači, Grad Zagreb bi na 15 godina koštalo negdje oko 70 milijuna eura godišnje’, rekao je za RTL Direkt tadašnji kanidat za gradonačelnika Ivica Lovrić.

Lovrić je godinama bio bliski suradnik Milana Bandića, koji je metro najavljivao gotovo prije svakih izbora, ali projekt nikada nije realiziran.

Metro imaju i znatno manji gradovi

Najnoviji europski metro izgrađen je u Solunu. Gradnja je trajala 18 godina i stajala tri milijarde eura, a prije nekoliko tjedana otvorena je i nova linija.

Najviše gradova s metroom u Europi ima Italija – sedam, među kojima je i Catanija. Po šest ih je u Španjolskoj i Francuskoj, a Njemačka ih ima četiri. Najstariji je londonski metro, koji postoji od 1863., dok je Lausanne u Švicarskoj, sa samo 150 tisuća stanovnika, najmanji europski grad s metroom.

‘Tehnički danas ništa nije nemoguće, ali postavlja se pitanje dugoročne isplativosti metroa za grad Zagreb u kojem bi izgradnja sigurno trajala između 30 i 40 godina’, kaže Borna Abramović iz Zavoda za željeznički promet Fakulteta prometnih znanosti.

Zagreb već ima dva tračnička sustava

Abramović smatra da bi Zagreb prije metroa trebao bolje iskoristiti postojeću željezničku i tramvajsku mrežu.

‘Zagreb već ima jako dobro položenu željezničku prugu, to znači s istoka na zapad, i dva kraka prema jugu, prema Sisku i Karlovcu. Također, imamo jako dobru tramvajsku mrežu. To znači da imamo dva dobra tračnička sustava koje bi trebalo povezati u jedinstveni sustav’, kaže Abramović.

Jedna od ranije predlaganih ideja jest podizanje postojeće željezničke pruge. Dio trase od istoka prema središtu grada već prolazi na stupovima, a pojedini stručnjaci smatraju da bi tako trebalo riješiti i ostatak pruge.

Sličan model primijenjen je na glavnom kolodvoru u Beču, a takvo je rješenje bliže i aktualnoj zagrebačkoj vlasti od gradnje metroa.

Grad i država gledaju prema željeznici

Gradonačelnik Tomislav Tomašević o tome je govorio u travnju prošle godine, prije lokalnih izbora.

‘Ključna stvar je gradsku željeznicu stavit u veću funkciju. Možemo pričati o nekim dugoročnim planovima, kroz studije i tako dalje, ali ono što puno brže možemo realizirati jest da se željeznica stavi više u funkciju, ali to nije u nadležnosti grada nego države’, rekao je gostujući u Direktu.

Sličan smjer zagovara i ministar prometa Oleg Butković.

‘Bilo bi dobro da Zagreb ima metro, sad ne znam koliko je on realan i ostvariv, o tome se da razgovarati. Mislim da Zagreb treba gledati da kompletno digne željezničku prugu iznad zemlje i da tu napravi određene iskorake. Mi u tom smislu i razgovaramo s Gradom Zagrebom’, poručio je Butković.

Grad i država tako zasad prednost daju podizanju i boljem korištenju željezničke pruge. Lovrić smatra da to neće riješiti problem.

‘Nijedan grad u svijetu nije riješio problem javnog prometa nadzemnom željeznicom, pogotovo ne prugom koja je u funkciji i međugradskog i međunarodnog prometa, pa neće ni Grad Zagreb. Ali to je samo da se nešto priča, da bi se odgodila prava rješenja’, smatra Lovrić.

Zagrebu rješenje za prometne gužve treba, ali metro se zasad ne približava realizaciji. Grad i država okreću se postojećoj željezničkoj infrastrukturi, dok bi podzemna željeznica, prema procjenama stručnjaka, zahtijevala desetljeća gradnje.