Novi njemački zakon drakonskim kaznama, koje sežu i do 50 milijuna eura i koji planira natjerati gigante poput Facebooka, Twittera i Youtubea da promptno uklone govor mržnje s društvenih mreža - izaziva brojne kontroverze, a spominje se i cenzura. Pitali smo stručnjaka što Hrvatska može naučiti iz njemačkog primjera
'Radi o dva različita koncepta. Regulacija je to kada se na komplicirano komunikacijsko igralište, kao što jesu društveni mediji, pokušava uvesti reda', objašnjava Domagoj Bebić, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) i voditelj kolegija Novi mediji. Bebić napominje da je riječ o pokušaju da se situacija u kojoj se ne može otvoreno vrijeđati i mrziti ljude različitih uvjerenja i stilova života iz offline svijeta preslika u virtualnu stvarnost.
U Njemačkoj se pokrenula i živahna debata o učinkovitosti takvog zakona, lokalno znanog kao NetzDG, u vremenu u kojem se tvit, post ili video praktički mogu u minuti proširiti diljem globusa. Problematično je i to što si je danas zakonodavac u Berlinu, a sutra drugdje uzeo pravo odlučivati o tome što može, a što ne može biti objavljeno na mrežama - što spada pod slobodu govora, a što u govor mržnje na internetu. Balansiranje će stoga, smatraju mnogi, biti iznimno zahtjevno.
vezane vijesti
Prvih dana primjene novog zakona u Njemačkoj stradala je pjesnikinja i radijska voditeljica Sophie Passman, čiji je satirični tvit u kojem je ismijavala njemačku krajnju desnicu i njihov strah da će nekoliko desetaka tisuća migranata koji su posljednjih godina stigli u Njemačku izmijeniti tamošnju kulturu, Twitter brzo blokirao. I nije jedina - nastradao je i satirični portal Titanic, a blokirani su na Twitteru i neki istaknuti političari iz desne populističke Alternative za Njemačku.
Bebić je za tportal kazao da je tu riječ o osnovnom pravilu tolerancije koje baštinimo u suvremenim demokracijama u offline svijetu, a koje se sada zbog obima korištenja društvenih mreža pokušava uvesti i u virtualni svijet.
Država, objašnjava, svoja pravila i zakone postavlja i na globalnoj platformi te poručuje da u Njemačkoj neke stvari nisu dopuštene bez obzira na pravila koja ima Facebook ili neka druga mreža. Bebić vjeruje da ćemo drastične prakse kažnjavanja vidjeti samo u ekstremnim uvjetima, ali i da bismo trebali pričekati neko vrijeme i vidjeti kako će funkcionirati taj zakon.
Bebić podsjeća da kompanije od početka društvenih mreža imaju mehanizme za prijavljivanje nepoćudnih sadržaja.
'Facebookovi administratori obrađuju svaku prijavu i imaju praksu, ukoliko se skupi velik broj prijava, da reagiraju ne postavljajući sebe za arbitra', kaže Bebić.
Čak je i Mark Zuckerberg, navodi stručnjak, priznao da je prošla godina bila jako teška za Facebook jer su se ljudi počeli međusobno prijavljivati. Facebook kao platforma ovisi o korisnicima koji prijavljuju nepoćudne sadržaje, što je rezultiralo optužbama da kompanija ukida slobodu govora na globalnoj razini.
No Facebook nije samo američka kompanija, kako neki u Njemačkoj sada govore, tvrdeći da će im se u drugoj zemlji određivati razina slobode govora, već globalna platforma koja je nadišla nacionalne granice.
Opet, za provođenje zakona zadužene su nacionalne države koje se moraju nekako snaći da bi zaštitile javni prostor od mržnje. Tako imamo najavu da će Francuska donijeti sličan zakon, kaže nam Bebić.
'Ako u Francuskoj i Njemačkoj, zemljama koje nameću standarde u Europi, zaživi ta praksa, pokrenut će se trend kojem će se priključiti i druge zemlje', smatra Bebić. U tom krugu našla bi se i Hrvatska.
Ipak, postoji strah da će se zaći u područje cenzure.
'Više je riječ o proširivanju ovlasti jer ljudi često misle da nisu odgovorni za ono što je izrečeno u online zajednicama', poručuje Bebić.
Međutim, nastavlja, takva riječ, koja je napisana na internetu, jednako je javna kao i kad je izgovorena.
'Ukoliko se izražavaju ekstremni stavovi, postoji zakonska regulativa i točka', jasan je docent s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
I u Hrvatskoj smo u posljednje vrijeme imali nekoliko slučajeva u kojima se diglo mnogo prašine zbog objava na društvenim mrežama, posebno u slučajevima ekspresnih uhićenja za prijetnje premijeru Andreju Plenkoviću, kao i za blokiranje sadržaja korisnika na Facebooku zbog objava o generalu Slobodanu Praljku. Tada su iz udruge U ime obitelji tražili od Vlade da natjera Facebook da skine blokade korisnika.
>>> Rakar: Zahtjev 'U ime obitelji' je sulud, Facebook boli briga što se događa u Hrvatskoj
>>> Beusu Richemberghu i Vesni Pusić prijete smrću zbog stava o presudi šestorki iz BiH
Kako će se cijela priča odraziti na Hrvatsku?
Ukoliko je riječ o prijetnji, kaže Bebić, morate reagirati bez obzira je li ona izrečena na mrežama ili u stvarnom svijetu.
'Smatram da ćemo preuzeti dobre modele funkcioniranja iz svijeta, a za sada više funkcioniramo tako da pravila iz offline svijeta prilagođavamo online platformi', kaže Bebić.
Ovaj zakon je, zaključuje, više pokušaj da se prihvate dobre tradicije online diskusije, ali i da se pod svaku cijenu izbjegnu neželjene komunikacijske prakse vezane uz govor mržnje i prijetnje.
