INTERVJU: ZORAN TOMIĆ

Mostarsko sveučilište je žila kucavica Hrvata u BiH

  • Autor: D. Soldo
  • Zadnja izmjena 01.11.2013 09:16
  • Objavljeno 01.11.2013 u 09:00
Zoran Tomić

Zoran Tomić

Izvor: Screenshot / Autor: screenshot/tportal.hr/youtube

U vrijeme kada je u pitanje dovedena opstojnost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, u vrijeme kada, nakon dugo očekivanog popisa stanovništva, padaju maske i kada se konačno nazire i objelodanjuje genocid koji se dogodio u ratu na prostoru bivše Jugoslavije, kao jedina svijetla točka i žila kucavica napaćenog i do ruba egzistiranja dovedenog hrvatskog puka u BiH ponosno i čvrsto stoji Sveučilište u Mostaru

Sveučilište u Mostaru jedino je sveučilište izvan Hrvatske na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku. O tome što ono znači za opstojnost jednog konstitutivnog naroda koji je planski i smišljeno, kako zbog rata tako i politike, doveden do ruba opstojnosti razgovarali smo s novim dekanom Filozofskog fakulteta u Mostaru profesorom Zoranom Tomićem.

Nedavni popis stanovništva daje, neslužbeno, naslutiti kako su Hrvati u BiH od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina. Kako to komentirate?

Neslužbene informacije govore da je hrvatski narod u BiH prepolovljen. Nadam se da se takve crne prognoze neće održati i nakon popisa. Nažalost, pojavile su se informacije o manipulaciji unutar popisnog razdoblja. Bojim se da bi popis mogao biti završni čin cementiranja domovinskog rata i onoga što se dogodilo na ovim prostorima i bojim se, a nije tajna da ima takvih politika, da bi se kroz popis moglo svesti Hrvate na nacionalnu manjinu, tako da se BiH riješi kroz dva entiteta, srpski i bošnjački. Nadam se da se to neće dogoditi i da će popis pokazati kako nas ima više od 500 tisuća, iako nas je prije rata bilo blizu 800 tisuća, i da ćemo biti konstitutivan narod u BiH, narod koji će kao i kroz cijelu povijest do sada graditi ovu državu.

Što Sveučilište u Mostaru znači za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku? Činjenica je da u Mostaru studira i veliki broj studenata iz Hrvatske.

Ono je strateško za opstojnost, za razvitak i za konkurentnost hrvatskog naroda u BiH. Međutim, moram reći da smo mi otvoreno sveučilište, da na našem sveučilištu studiraju mladi iz svih krajeva BiH i iz regije bez obzira na nacionalnost i ispovijest. Moram također spomenuti da mi imamo dosta vanjskih studenata tj. studenata iz Europe, da imamo razmjenu s europskim zemljama, a važno je napomenuti kako na ovom sveučilištu ima dvije tisuće studenata iz Hrvatske. Tako da smo mi postali jako važan faktor za opstojnost hrvatskog naroda, ali pokazujemo i dokazujemo da smo i svojevrsni regionalni lider u Jugoistočnoj Europi.

Filozofski fakultet je jedno malo sveučilište na sveučilištu. U 17 studijskih grupa ovdje studira četiri tisuće studenata. Dobro je organizirano te svake godine uključuje nove studijske skupine i nove inovacije. Međutim, postoji još puno prostora za napredak kako bi Filozofski fakultet kako na Sveučilištu, tako i u društvu igrao veću ulogu.

Kojim inovacijama namjeravate unaprijediti Filozofski fakultet u Mostaru?

Jasna vizija, inovacije i uporan rad, nema dvojbe, zalog su svijetle budućnosti. Postavljena su tri smjera djelovanja fakulteta. Jačanje nastavnog procesa i organizacija nastave do izvrsnosti, osiguravanje financijske i poslovne stabilnost unutar nesređenog financijskog okvira visokog obrazovanja u BiH i treći, možda najvažniji, razvoj.

Kada je riječ o nastavnom procesu mogu reći kako već spremamo nove studijske skupine za narednu akademsku godinu. Donijeli smo odluku o pokretanju studija odnosa s javnošću i pokretanja studija defektologije i logopedije, što je jako bitno za društvo na ovim prostorima. S druge strane pokušavamo kroz doktorski studij dobiti što više vlastitih kadrova i smanjiti vanjsku suradnju, ali koja se sigurno neće smanjivati ako bi išla nauštrb kvalitete nastave. Dakle, podizanje kvalitete nastave na visoku razinu s jakom organizacijom nastave i prostorno i kadrovski je naš prioritet. S druge strane da bismo ojačali poslovni aspekt odlučili smo se za otvaranje ureda za projekte. Zadaća mu je povezati Filozofski fakultet sa svim institucijama koje danas nude projekte u regiji i europi. Treća je stvar je razvoj koji će dobiti obrise kroz skoro osnivanja istraživačkog centra. Istraživački centar ima primarnu funkciju vratiti znanstveno-istraživački rad na fakultet. To su sve inovacije na kojima mi radimo i koje želimo dovesti na najvišu razinu.

Osim sveg gore navedenog Filozofski fakultet pod Vašim vodstvom dobio je i jednu veliku, hvale vrijednu, socijalnu dimenziju. Naime, pokrenuli ste projekt kroz koji će čak 80 socijalno najugroženijih studenata dobiti priliku besplatnog školovanja. Zbog čega?

Naša su primarna djelatnost u studenti. Mi se konstanto bavimo njihovom kvalitetom i života i rada, tako da smo ovih dana donijeli nekoliko odluka, a jedna od njih se doticala socijalnog aspekta. Donijeli smo odluku o određenom broju socijalno najugroženijih studenata koji bi bili oslobođeni plaćanja troškova studija, također određeni broj studenata bio bi oslobođen plaćanja polovice troškova, a velikom broju studenata plaćanje školarine bilo bi omogućeno na nekoliko obroka. Mi smo u ovom trenutku uključili 80 studenata u taj projekt i cilj nam je uključiti što više njih da bi opterećenje na njihov socijalni aspekt bilo što manje.

Iako znamo da Filozofski fakultet stoji uz bok europskim i svjetskim standardima, niste li ipak postavili previsoko s obzirom na uvjete života u BiH?

Filozofski fakultet i znanost unutar hrvatskog korpusa u BiH sigurno će igrati dinamičniju i aktivniju ulogu nego što je to bilo do sada i tu nema kompromisa!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!