Situacija u Mostaru između Bošnjaka i Hrvata je praktički napeta od formiranja moderne BiH, a ovih dana više je uzroka napetosti. Dio toga se vidi u sukobima s opasnim ozljedama navijača NK Zrinski i FK Velež ali permanentno stanje napetosti u Mostaru vidljivo je i među političarima.

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta, izgradnja Islamskog centra u središtu Mostara, Interkulturnog centra Mevlana (koje bi trebalo biti kompromisno rješenje), imenovanje novih zaposlenika u gradskoj upravi (Gdje se Bošnjaci žale da su nedovoljno nacionalno zastupljeni) obustava nelegalne izgradnje džamije u naselju Zalik, čak i katastarski problem u kojem je vlasništvo nad hidroelektranom Salakovac s Elektroprivrede BiH upisano u vlasništvo Elektroprivrede HZ-HB – sve to daje obilje goriva za svađu političara hrvatske i bošnjačke nacije.

Štoviše, bošnjački političari prijete izlaskom iz gradskog vijeća čime bi blokirali gradsku zakonodavnu vlast. Đani Rahimić iz bošnjačke stranke SDA je, piše Deutsche Welle, poručio gradonačelniku Mostara iz redova Hrvata, Mariju Kordiću da su Bošnjaci izbačeni s rukovodećih pozicija što je ocijenio udare na temelje Mostara kao grada.

'Nama je dosta vaših lijepih priča i ispraznih obećanja iza kojih vidimo da se kriju nezakonite radnje. Ukoliko stvarno niste neprijatelj Bošnjaka kao što tvrdite, onda to možete dokazati tako što ćete izvršiti vašu zakonsku obavezu i postaviti Bošnjake na rukovodeće pozicije u Gradskoj upravi i javnim poduzećima na kojima su do sada i bili. Imate selektivan pristup, jer na pozicije koje su obnašali Bošnjaci zapošljavate i imenujete Hrvate', optužio je Rahimić.

Nema prostora za optimizam

Kordić (HDZ BiH) je sa svoje strane naveo da ' gradonačelnik ne imenuje državne službenike'. S druge strane, već spomenuto pitanje vlasništva dvije elektroprivrede koje postavljanju bošnjački vijećnici nazvao je političkim pritiskom

'Taj proces provodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, sukladno zakonu i jasno propisanim procedurama. To vrlo dobro zna i predsjednik Gradskog vijeća. Grad Mostar ne vodi nacionalnu politiku zapošljavanja. Grad Mostar provodi zakon (...) Ali pokušaj da se takva odluka opravdava lažnom pričom o ugroženosti i navodnom 'zapošljavanju Hrvata na mjesta Bošnjaka' neće proći, rekao je Kordić.

Cijela situacija ne ostavlja prostora za optimizam Nikolu Bačiću, dugogodišnjem novinaru i uredniku koji pomno prati politiku Mostara. Komentirajući aktualne trzavice, naveo je poraznim što se pozicije dijele po nacionalnom ključu.

'Zemljište, katastar, zapošljavanje, javna poduzeća, urbanizam ili gradske institucije rijetko ostaju samo tehničke teme. One se u Mostaru gotovo uvijek čitaju kroz odnos HDZ-a i SDA, ali i kroz širi odnos Hrvata i Bošnjaka u gradu", rekao je Bačić.

Građanima se ništa ne nudi, energija preusmjerena u sukob

Istaknuo je da ovi problemi nisu nastali preko noći, te da i hrvatska i bošnjačka strana koriste ovo pitanje kao dokaz da su njihove nacionalne zajednice zakinute. S druge strane, upozorio je na 'svojevrsni rat' oko katoličkih i muslimanskih vjerskih objekata.

"Najmanje pet vjerskih objekata u Mostaru izgrađeno je bez potrebnih dozvola. Katolička crkva priznala je kako za dva objekta nema urednu dokumentaciju, dok Islamska zajednica to nije priznala sve dok inspekcija nije izašla u Gornji Zalik i utvrdila da je tamošnja monumentalna džamija nelegalna. To pokazuje koliko su institucije slabe. Umjesto da se pravila jednako primjenjuju na sve, svaki predmet postaje političko i nacionalno pitanje', rezimirao je novinar.

U međuvremenu, najveće žrtve su sami građani jer se njima ne nudi ništa konkretno, a prioriteti usred spomenutih svađa se jednostavno preskaču.

'Građanima se ne nudi ništa pozitivno i konkretno, pa se politička energija preusmjerava u sukob. A taj sukob najviše koristi političkoj kasti koja od podjela živi i na njima opstaje', zaključio je Bačić.