Dugovi američkog Detroita su doista postali neizdrživi: narasli su na oko 14 milijardi eura i gradskoj upravi nije preostalo ništa drugo nego da proglasi stečaj. Kada čuju koliki je iznos nagnao Detroit u stečaj, mnogim njemačkim gradonačelnicima i gradskim vijećnicima može doći da se slatko nasmiju; 14 milijardi eura? O čemu mi ovdje govorimo? Toliko je zaduženo i šire područje Kölna - i nema ih malo koji su mnogo više u minusu, izvještava DW

Na čelu je 'kroničan slučaj' Bremen s gotovo 19 milijardi eura duga ili gotovo 29 tisuća eura po stanovniku - u Detroitu je to dvadesetak tisuća po stanovniku. Ali u ukupnom iznosu i jedan Hamburg duguje gotovo 25 milijardi eura, a najgori slučaj je svakako glavni grad, Berlin.

Jer iako se tamo još uvijek gradi na sve strane, planiraju megalomanski aerodromi i obnova kojekakvih starih palača, Berlin jedva da ima novca i za postaviti šator. Ekonomski uzevši, bilo bi najpametnije prodati taj grad prvom tko pokuca na vrata i to, kako Nijemci kažu, für Apfel und Ei (za jednu jabuku i jedno jaje) i da ga nosi gdje hoće - s njegovih 61,3 milijarde eura duga.

Ipak, usporedbe gradova u SAD-u i u Njemačkoj nisu baš tako jednostavne, objašnjava Ralph Bruegelmann iz Instituta za gospodarstvo Njemačke iz Kölna. U Americi vlada temeljno načelo da se svatko može pouzdati samo u sebe, svaki grad odlučuje o svom porezu i ako gospodarstvo ne ide dobro, onda i grad može stradati. Naravno, i u Njemačkoj - i u mnogim drugim zemljama Europe, i gradovi ubiru poreze. Ali tu je komunama mnogo važniji drugi izvor prihoda, onaj koji podiže država i onda dijeli pojedinim lokalnim upravama već prema broju stanovnika i drugim pokazateljima.

Doduše, kako objašnjava profesor Berthold Wigger s Instituta za tehnologiju u Karlsruheu, to onda znači i da su njemački gradovi financijski mnogo manje samostalni nego što su to gradovi u SAD-u. Tamo, pak, gradovi mogu izdavati takozvane 'municipality bonds', komunalne obveznice, i onda sami snose sav rizik. U Njemačkoj takva mogućnost uopće ne postoji, ali se polazi od pretpostavke o međusobnoj pomoći: pokrajine pomažu općine kojima loše ide, a pomaže i federacija, dakle čitava Njemačka.

Rupetina za milijarde

Ali odakle onda te milijarde duga? Wigger ukazuje na 'rupu' - vremenski razmak između roka kad neki grad treba nešto platiti i kad će 'dobiti' novac od pokrajine ili države. Baš kao i kod građana kad na računu 'odu u minus', to čine i gradovi - i tu zapravo ne postoje nekakva čvrsta pravila koliko to smije biti i na koji rok. Doduše, ako baš pretjeraju, vlada im može poslati povjerenika koji će paziti na troškove - ali opet se onda sve svodi na 'načelo solidarnosti'.

To, međutim, dovodi i do primjera poput Oberhausena, koji je sa tek 200 tisuća stanovnika nagomilao 1,78 milijardi eura dugova i računa na pomoć nadležne pokrajine, Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Gradovi poput Bremena i Hamburga imaju čak dvostruki kišobran, jer oni su ujedno i samostalne pokrajine, tako da odmah mogu računati na pomoć federacije. A Berlinu se doista čini da može činiti što hoće, jer ne samo što je i on samostalna pokrajina, nego je i glavni grad ove zemlje.

Bi li možda bilo bolje da se i neki grad u Njemačkoj 'pusti' da ode u bankrot - pa da se ostali opamete? Ekonomskim stručnjacima nije lako odgovoriti na to pitanje. Konačno, solidarnost se svodi na pravo svakog građanina da živi u koliko-toliko sličnom blagostanju, da ima škole i bolnice, gradski prijevoz, kazalište i javne bazene - pa iako imaju gospodarskih problema.

Zapravo, podsjeća Wigger, čitava Europa se jednostavno ne može odreći tog svog načela solidarnosti - i to se vidi i na primjeru Grčke. I tamo su sve zemlje Europske unije uglas tvrdile kako 'neće biti pretakanja novca' iz jednih u druge zemlje Unije - ali isto tako i predsjednik ESB Draghi govori o 'neograničenoj' pomoći, a njemački ministar financija Schaeuble uporno ponavlja kako se 'neće dopustiti bankrot Grčke'.

A dugovi Grčke su kud i kamo veći čak i od dugova grada Berlina - i u svakom slučaju, Grčka ima mnogo dužu i mnogo slavniju prošlost nego što ga ima Detroit.

Cijeli članak pročitajte ovdje