'To su dijelovi tijela koji tijekom života primaju najviše kumulativnog UV zračenja', objašnjava dr. David C. Reid, profesor i voditelj Odjela za dermatologiju u Medicinskom centru Sveučilišta Rush u Chicagu.

Ljudi su često iznenađeni kada saznaju da i dijelovi tijela za koje misle da su zaštićeni od sunca – poput vlasišta i vrhova stopala – mogu biti znatno izloženi ultraljubičastim (UV) zrakama, rekla je za Time dr. Kathleen Suozzi, voditeljica kirurške dermatologije na Medicinskom fakultetu Yalea i u Yaleovu Centru za rak. No, naglašava ona, 'iako je UV zračenje glavni uzročnik većine slučajeva raka kože, nije i jedini faktor'.

Što povećava rizik od raka kože?

Genetski čimbenici, oslabljen imunološki sustav (osobito nakon transplantacije organa) i kronične upale značajno povećavaju rizik od njegova razvoja. Također, prethodne ozljede kože – poput rana ili ožiljaka – mogu postati mjesto nastanka raka, čak i bez izlaganja suncu, napominje dr. Reid.

Profesionalna izloženost određenim vrstama kemikalija – osobito onima s kojima dolaze u kontakt vatrogasci i industrijski radnici – također može povećati rizik, piše Time.

Neki virusi, poput humanog papiloma virusa (HPV), čest su uzrok raka kože na genitalnom području – uključujući vulvu, rodnicu, anus i penis. 'HPV je iznimno čest virus i ne prenosi se isključivo spolnim putem', ističe dr. Anthony Rossi, dermatolog i Mohsov kirurg u Memorial Sloan Kettering Cancer Centru te glavni medicinski direktor kompanije za njegu kože Joya. Virus se može širiti i neseksualnim kontaktom sa zaraženom kožom.

Solariji su još jedan ozbiljan faktor rizika. Stručnjaci vjeruju da je porast popularnosti umjetnog tamnjenja jedan od glavnih uzroka sve češće pojave melanoma među mladima. Osobe koje su se barem jednom u životu sunčale u zatvorenom prostoru imaju 29 posto veći rizik od razvoja bazocelularnog karcinoma i čak 83 posto veći rizik od razvoja pločastocelularnog karcinoma u usporedbi s onima koji nikada nisu bili u solariju, prema podacima Zaklade za rak kože.

Tri glavne vrste raka kože i gdje se obično pojavljuju

Bazocelularni karcinom najčešći je oblik raka kože i uglavnom se povezuje s dugotrajnim izlaganjem suncu. Stoga se najčešće javlja na licu – osobito na nosu, usnama i obrazima – kao i na ušima i vratu, navodi dr. Susan Massick, izvanredna klinička profesorica dermatologije u Medicinskom centru Wexner Sveučilišta Ohio State. Iako 'nije osobito agresivan, može postati ozbiljan problem ako se zanemari, ne liječi ili se dopusti njegovo napredovanje'.

Pločastocelularni karcinom, drugi najčešći oblik raka kože, najčešće se pojavljuje na licu, ušima, vratu, usnama i nadlanicama, iako se može razviti bilo gdje na tijelu. 'Iako preferira područja izložena suncu, može nastati i u ožiljcima, kroničnim ranama ili kao posljedica virusnih infekcija – čak i na dijelovima kože koji nisu izloženi UV zračenju', ističe Reid. Ako se otkrije u ranoj fazi, ovaj karcinom lako se liječi, no ako se zanemari, može se proširiti na okolna tkiva.

Melanom, treći najčešći, ali najsmrtonosniji oblik raka kože, najčešće se razvija na dijelovima tijela izloženim suncu, primjerice na prsima, trupu i leđima kod muškaraca te na nogama kod žena, navodi Rossi. No može se javiti i na dijelovima tijela koji nisu izloženi suncu, poput sluznice nosa, usne šupljine i očiju, upozorava Massick, a izrazito je opasan jer se može brzo proširiti na druge dijelove tijela ako se ne otkrije i ne liječi pravovremeno.

Kako spriječiti rak kože?

S obzirom na jasnu povezanost raka kože s UV zračenjem, iznimno je važno svakodnevno – cijele godine – nanositi kremu za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom (SPF) 30 ili višim. Ako boravite na otvorenom, treba je nanositi svaka dva sata i pritom koristiti dovoljnu količinu, što znači onu koja može ispuniti čašicu, za cijelo tijelo, plus dodatna dva do tri vrha prstiju za lice i vrat, objašnjava Rossi.

Tijekom duljeg boravka na otvorenom Zaklada za rak kože preporučuje nošenje zaštitne odjeće s oznakom UPF, uključujući šešire širokog oboda i sunčane naočale koje blokiraju najmanje 99 posto UVA i UVB zraka. Osim toga, važno je primjenjivati iste mjere zaštite tijekom vožnje jer UVA zrake mogu prodrijeti kroz prozorsko staklo. Rossi predlaže čak i korištenje zaštitnih rukavica za vožnju da bi se dodatno zaštitila koža na rukama.

'Korisno je i provjeravati dnevni UV indeks, dostupan u većini aplikacija za vremensku prognozu na pametnim telefonima', savjetuje Reid. 'Vrijednost 3 ili više signalizira potrebu za zaštitnim mjerama', poput traženja hlada tijekom najjačeg zračenja u podnevnim satima.

Solarije treba potpuno izbjegavati, ističe Suozzi, a preporučuje se i ograničavanje izlaganja UV svjetlu tijekom tretmana poput gel manikure.

Kako prepoznati moguće znakove raka kože?

Redoviti mjesečni samopregledi kože ključni su za rano otkrivanje raka. Potrebno je temeljito pregledati cijelo tijelo – uključujući leđa, vlasište i genitalno područje.

Posebnu pozornost trebaju obratiti osobe sa svijetlom, crvenom ili prorijeđenom kosom jer pruža slabiju prirodnu zaštitu od UV zračenja, upozorava Rossi. Preporučuje se da prilikom pregleda vlasišta redovito razdvajate vlasi kako biste uočili eventualne promjene.

Ne zaboravite pregledati i nokte te tabane, upozorava Reid. Podtip melanoma, nazvan akralni lentiginozni melanom, najčešće se pojavljuje na dlanovima, stopalima ili ispod noktiju, a češći je kod osoba s tamnijim tonom kože.

Mnogi, nažalost, nisu upoznati s popisom koji pomaže u prepoznavanju sumnjivih madeža i pigmentiranih mrlja koje mogu upućivati na melanom.

Znakovi upozorenja za druge vrste raka kože se razlikuju.

Bazocelularni karcinom može se pojaviti kao biserna kvržica, rana koja ne zacjeljuje ili ružičasta ljuskava mrlja, ističe Massick, a i 'pločastocelularni karcinom može izgledati poput ružičaste ljuskave mrlje, ali i izrasline nalik bradavici ili zadebljanog područja kože koje krvari, stvara kraste – i ne zacjeljuje'.

Kada treba potražiti savjet liječnika?

Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma i oni potraju dulje od nekoliko tjedana ili mjeseci, svakako se obratite dermatologu. 'Ne radi se samo o madežima – svaka trajna promjena na koži zahtijeva pažnju', upozorava Suozzi.

Kao opće pravilo, preporučuje se godišnji pregled kod dermatologa. Liječnik može obaviti detaljan pregled cijelog tijela te u slučaju sumnje obaviti biopsiju da bi se postavila točna dijagnoza. Ključno je otkriti i najmanje abnormalnosti, bez obzira na to gdje se nalaze.