Kao jedan od glavnih favorita vladajuće koalicije spominje se Mladen Bajić, a na red za ispitivanje stigao je zadnji, no dok je na pitanja SDP-ovih članova Odbora bio spreman odgovoriti bez problema, odgovori na pitanja Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista pokazali su se nešto težima.

Bajić je priznao da ne zna o kojem je zakonu Ustavni sud odlučivao 2010, kada je Saboru upozorio na nesrazmjer birača po izbornim jedinicama, a nije znao ni da je u Ustavu propisano to da je Hrvatska sekularna država.

'Nisam zamijetio odredbu koja bi govorila da Hrvatska nije sekularna država. Izvlačim zaključak da nijedna vjerska obilježja ne daju karakter ovoj državi', rekao je Bajić.

Na pitanje treba li u slučaju referendumskih inicijativa prije prikupljanja potpisa poslati referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti, Bajić je kazao da bi to bilo efikasnije.

S obzirom da kao glavni državni odvjetnik ima pravo izmijeniti odluku podređenog državnog odvjetnika, Bajiću je pristiglo i pitanje je li 2007. i 2008, kada se upozoravalo na HDZ-ovo izvlačenje novca iz državnih tvrtki, mogao upozoriti podređene na to. Bajić je kazao da neće odgovarati na konkretno pitanje s obzirom da je postupak u tijeku, no progovorio je općenito o postupanju državnih odvjetnika.

'Državni odvjetnik ne može donijeti ad hoc odluku o pokretanju nekog postupka. To naravno ne znači da slučajevi stoje u ladicama jer se to ne događa. No ići u postupak s nedovoljno argumenata za mene je na granici kriminalnog ponašanja', rekao je Bajić.

Vanjski član Odbora Dragan Zelić spomenuo je kako Bajić, kao glavni državni odvjetnik koji je na toj poziciji bio i u vrijeme HDZ-ove i SDP-ove vlade, očito ima širu potporu stranaka. 'Otkud vam to? To prvi put čujem. Ako nešto više znate, volio bih da mi kažete', rekao je Bajić.

Po načinu ispitivanja Bajića HDZ-ov Davorin Mlakar imao je dojam da se bira glavni državni odvjetnik, a ne ustavni sudac. Stoga ga je upitao je li mu funkcija bivšeg glavnog državnog odvjetnika olakotna ili otegotna okolnost u ovom izboru.

'Mislim da mi više ide na štetu nego na korist jer glavni državni odvjetnik vam je kao izvanbračno dijete. Njega nitko ne voli - ne vole ga oštećeni jer ne zastupa dovoljno jako njihove interese, ne vole ga okrivljeni, država i društvo misle da je mogao napraviti više nego što je napravio. Preuzima odgovornost i oštricu za sve što se događa u društvu i to je u redu i zato je državni odvjetnik', rekao je Bajić.

U javnosti je odjeknula i kandidatura sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Ivane Čalić, a ona je nepravomoćno presudila Ivi Sanaderu i HDZ-u zbog Fimi medije. Spominjanjem tog slučaja susrela se i na današnjem ispitivanju te ju je Dragan Zelić upitao kako s ustavnog aspekta razmišlja o eventualnoj zabrani kandidiranja pravomoćno osuđenim strankama, aludirajući pritom na HDZ.

'Mislim da je neprimjereno da ja komentiram slučaj koji je još u postupku jer postoji samo nepravomoćna presuda. Ako me pitate općenito, mislim da ne bi trebalo zabraniti kandidiranje jer stranke sukladno odgovornosti pravnih osoba plaćaju kazne i uvođenje zabrana bilo bi previše zadiranje u prava političkih stranaka', kazala je Čalić.

Na pitanje kako gleda na prijedlog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da se kažnjava poricanje karaktera Domovinskog rata, Čalić je rekla da se ne radi o konkretnom prijedlogu, nego o izjavi, ali da se s tom idejom ne slaže. 'Ne mislim da je potrebna ta izmjena u Kaznenom zakonu. Smatram da bi se suci trebali držati Zakona o sucima i da u svojim javnim nastupima moraju biti svjesni toga da mogu kompromitirati svoje sudske odluke i da bi mogli izaći iz okvira', rekla je Čalić.

Na pitanje o tome definira li Ustav sekularnost države, Čalić je kazala: 'Sve vjerske zajednice su jednake pred Ustavom i država ih mora potpomagati.'

S obzirom da se u karijeri penjala od općinskog suda na županijski, Mlakar je upitao Čalić zašto sada mijenja smjer i zašto karijeru ne nastavlja na Vrhovnom sudu, a ne na Ustavnom sudu. Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda kazala je kako ne smatra da mijenja smjer jer se i sada bavi predmetima koji se tiču i ustavno-pravne tematike.

'Nisam vas to pitao. Pitao sam zašto ne Vrhovni sud?', replicirao je Mlakar. 'Zašto ne Ustavni sud?', odgovorila je Čalić, na što joj je Mlakar spočitnuo da očekuje odgovore, a ne protupitanja.

U razgovoru s članovima Odbora za Ustav dosta dugo se zadržala ustavna stručnjakinja i profesorica ustavnog prava Sanja Barić, a govorila je o budućnosti uloge samog Ustavnog suda. Smatra da je ovaj sud u ovom mandatu napravio velik iskorak i počeo konačno ustavno sudovati te se, opet konačno, prestao ponašati kao četvrti stup sudovanja; međutim smatra da još uvijek postoji problem s personalnim sastavom suda.

'Možda bi bilo dobro kada bi prilikom izbora sudaca iza njih stajale neke institucije i dale im podršku u kandidaturi', kazala je Barić. Osvrnula se i na tajming donošenja odluka u ovom mandatu Ustavnog suda. Naime često je bilo zamjerki da Ustavni sud svoje odluke tempira ovisno o političkim okolnostima. 'Najveća mana ovog sastava suda je manipuliranje trenutkom i vremenom donošenja odluka. Koji put su neke odluke donijeli brzo, primjerice odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja donesena je između dva kruga izbora, dok se donošenje odluke o Obiteljskom zakonu pravdalo čekanjem da prođu izbori', podsjetila je Barić.

Odgovarajući na pitanje o potencijalnoj ustavnoj tužbi zbog nesrazmjera u broju birača po izbornim jedinicama, Barić je kazala da joj je žao što Sabor još uvijek nije reagirao na upozorenje Ustavnog suda iz 2010. te popravio Zakon o izbornim jedinicama. 'Taj problem bi se mogao pojaviti i na sljedećim parlamentarnim izborima, no mislim da Ustavni sud ne bi išao tako daleko i ukinuo izbore. Mislim da bi trebao dati još jedno upozorenje Saboru', rekla je Barić.

Nije se složila s novouvedenom odredbom po kojoj će na parlamentarnim izborima liste koje nemaju 40 posto podzastupljenog spola biti proglašene nevažećima. 'Po tumačenju talijanskog suda, ograničavanje kandidata na listama je i ograničavanje pasivnog biračkog prava. No ako se mene pita, ne bih uvela to da lista koja nema 40 posto žena bude nevažeća. Financijske mjere poticanja smatram boljima', kazala je Barić.

Kao jedan od favorita u kuloarima se spominje i bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. I ona je odgovarala na pitanje vezano uz zdravstveni odgoj, odnosno je li nakon njegova ukidanja Crkva u privilegiranom položaju s obzirom na to da se djeca sada sa seksualnošću upoznaju i kroz 10 zapovijedi.

'Kada je u pitanju izbor, pravo je roditelja da odlučuje o odgoju djeteta, no postoje stvari koje roditelji nisu u stanju procijeniti. Roditelj donosi odluke, ali nije vlasnik djeteta i u tom smislu je država zamjenski roditelj', kazala je Jelavić. Osvrnula se pritom i na raspravu u medijima treba li dijete cijepiti ili ne. 'Uvijek sam se zalagala za cijepljenje. Na prvom mjestu mora biti pravo djeteta na zdravlje', rekla je Jelavić.

Zavidno znanje ustavnog sudovanja pokazao je i Dubravko Ljutić, viši stručni savjetnik-mentor koji od 1996. radi na Ustavnom sudu. I on je, među ostalim, odgovarao na pitanje o zabrani kandidiranja političkim strankama koje su pravomoćno osuđene. Iako je u svom pitanju Dragan Zelić aludirao na situaciju s HDZ-om, Ljubić je upozorio da je predmet još uvijek na Vrhovnom sudu te da ne bi bilo dobro da odgovori na to pitanje.

Upitan o sekularnosti države, Ljubić je kazao da postoji odredba u Ustavu koja govori o odvojenosti Crkve i države, no da u stvarnosti postoje i ugovori s Vatikanom, koji su, kaže, 'takvi kakvi jesu'.

'Iako Ustav određuje Hrvatsku kao sekularnu državu, ona to zapravo nije jer je penetracija Crkve u državu prilično izražena', rekao je Ljubić

Svim kandidatima postavljeno je pitanje vezano uz sekularnost države. Dobar dio je znao da je u Ustavu propisana odvojenost Crkve i države, a nekima je došlo i potpitanje je li prisega za predsjednika RH u skladu s tom odredbom o sekularnosti.

'Ne znam napamet tekst prisege, ali ako biramo osobu i ona kaže na kraju 'Tako mi Bog pomogao', ne vidim ništa loše u tome', rekla je kandidatkinja Nevenka Šernhorst, prethodno već ustavna sutkinja. Saboru je zamjerila to što je 2011. pokrenuo postupak za izbor upražnjenog mjesta ustavnog suca, no taj postupak, na koji se ona tada javila, do dan danas nije završen. Zbog toga se, kaže, odlučila javiti i sada.

Trenutno je, priznala je, vanjski član Odbora za ravnopravnost spolova u Skupštini Grada Zagreba. Kazala je da je, kada se osnivala lista Milana Bandića, zagrebački gradonačelnik zvao ugledne žene da pripomognu te da je bila 43. na listi Milana Bandića. Nije postala zastupnica u Skupštini, ali je vanjska članica Odbora. 'Tada sam čak bila i na televiziji', pohvalila se Šernhorst, a tijekom ispitivanja muku je mučila i s uključivanjem mikrofona. 'Opet sam zaboravila mikrofon. To ćete mi sigurno uzeti kao velik minus', rekla je i nasmijala članove Odbora.

Iskustva s kandidaturama za Ustavni sud ima i sutkinja Prekršajnog suda Antonija Kovačić, a odgovorila je i na pitanje što misli o javnim istupima pojedinih sudaca. Kazala je kako je nekim istupima - zgrožena. 'Nikad u životu nisam podigla kredit jer bi me to dovelo u zavisan odnos, morala sam uvijek paziti i kamo ću na ljetovanje te paziti kako se ponašam s obzirom na svoju javnu dužnost', rekla je Kovačić.

Upitana kako bi kao ustavna sutkinja pokušala vratiti povjerenje građana u institucije, Kovačić je kazala kako bi to radila izdvojenim mišljenjima.

'Ustavni sud vam je kao jezero. Ako uđem u Ustavni sud, bit ću kao štuka među somovima. Mislim da nerviram i kolege na Prekršajnom sudu jer im ukazujem na to kakvi bi trebali biti. Puno bih mogla napraviti izdvojenim mišljenjima. Njima možete kreirati politički, socijalni i kulturni život u Hrvatskoj. Ustavnom sudu trebaju ljudi koji će imati hrabrosti tako misliti, svi misle da je bolje ne raditi probleme, cijeni se poslušnost, a ja ne mislim biti poslušna ako dođem u Ustavni sud', rekla je Kovačić.

Nakon danas obavljenih razgovora Odbor za Ustav u skoro vrijeme trebao bi se ponovno sastati te dogovoriti koliku će listu kandidata poslati na plenarnu sjednicu svim zastupnicima na odlučivanje. Međutim pitanje je hoće li u ovom postupku itko biti izabran. Naime s obzirom da za izbor ustavnih sudaca treba dvotrećinska većina zastupnika, evidentno je da će morati doći do dogovora parlamentarnih stranaka. Neslužbeno se doznaje da će na užu listu SDP predložiti tri kandidata  - Sanju Barić, Mladena Bajića i Ivanu Čalić - no u HDZ-u zasad ne vide nijednog potencijalnog kandidata te smatraju da se izbor sudaca treba ostaviti za novi saziv Sabora.