OGRANIČENA SLOBODA KRETANJA

Mislite da nam je Europa širom otvorena uđe li Hrvatska u Schengen? Kako sada stvari stoje, kontrole se neće maknuti ni s Bregane

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 26.10.2022 16:47
  • Objavljeno 26.10.2022 u 15:55
tportal

Izvor: EPA / Autor: NILS MEILVANG

Iako je Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta u utorak podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja, do punopravnog članstva najmlađe članice EU-a u slobodnoj zoni kretanja preostala su još dva koraka: nakon izjašnjavanja svih europarlamentaraca na plenarnoj sjednici 9. studenoga konačna odluka bit će donesena na sastanku Vijeća EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove 8. i 9. prosinca. A što bi članstvo u Schengenu donijelo hrvatskim građanima i je li sloboda kretanja tamo zaista neograničena?

Najveća korist od članstva u šengenskom prostoru svakako je 'slobodno kretanje' teritorijima država članica, bez graničnih kontrola i pregleda putovnica. U punom smislu riječi, građani mogu živjeti, raditi, studirati i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje na tom području. Ipak, pojedine države članice samostalno su ograničile slobodno kretanje ljudi i roba još u vrijeme prve migracijske krize 2015., a potom i zbog pandemije covida.

Na tom tragu je i današnja špekulacija slovenskog Dela da bi Ljubljana nakon ulaska Hrvatske u Schengen mogla uvesti granične kontrole kakve zbog migracija na slovenskoj granici koristi Austrija. Osim toga, iz Slovenije prijete da će Hrvatsku pustiti u Schengen samo uz vlastitu izjavu da Zagreb prihvaća spornu arbitražnu presudu o razgraničenju. Podsjetimo, na prvom bilateralnom susretu hrvatskog i slovenskog premijera Andreja Plenkovića i Roberta Goloba, uoči Bledskog strateškog foruma krajem kolovoza, Plenković je rekao da ta presuda za Hrvatsku 'ne postoji' te da je 'Hrvatski sabor neće nikad ratificirati'.

Trenutno šest zemalja provodi granične kontrole unutar Schengena, navodeći kao razlog terorističke prijetnje i 'sekundarna kretanja' - unatoč presudi Suda Europske unije da je produljenje graničnih kontrola dulje od šest mjeseci iz istog razloga u suprotnosti sa šengenskim graničnim kodeksom. Sekundarno kretanje odnosi se na kretanje migranata, uključujući izbjeglice i podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, iz države u koju su prvotno stigli kako bi zaštitu ili trajni boravak zatražili drugdje. Francuska je produžila svoje kontrole na svim unutarnjim granicama do 31. listopada, navodeći kao razlog 'kontinuirane terorističke prijetnje' i sekundarne migracije. Istovremeno, Francuska je jedina šengenska zemlja čije se granične kontrole temelje i na covidu - taj razlog trebao je vrijediti do 30. travnja, ali je produljen za još šest mjeseci.

  • +9
  • +6

Cijepljenje protiv covida

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Šuvar

Austrija, Danska, Njemačka, Norveška i Švedska produžile su kontrole na granicama s pojedinim susjedima, koje su trebale isteći 11. svibnja, do studenog, uglavnom s jednakim razlozima. Austrija je uvela kontrolu na granicama s Mađarskom i Slovenijom zbog sekundarnih kretanja, rizika od terorizma i organiziranog kriminala te stanja na vanjskim granicama Schengena. Danska ima kontrole na kopnenoj granici i u lukama s trajektnim vezama za Njemačku i Švedsku zbog terorističkih prijetnji, ali i prijetnji organiziranog kriminala. Njemačka kontrolira granicu s Austrijom zbog sekundarnih kretanja, kao i stanja na vanjskim granicama. Norveška ima kontrole u trajektnim lukama s prometom prema Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj zbog terorističkih prijetnji i sekundarnih kretanja, a Švedska ima široko definiranu mogućnost kontrole na svim unutarnjim granicama zbog terorističkih prijetnji i nedostataka na vanjskim granicama.

  • +11
  • +8

Migranti u Češkoj

Izvor: Profimedia / Autor: CTK / Alamy / Alamy / Profimedia

Slovenci uporno pozivaju Austrijance da ukinu kontrole na granici, uvedene još 2015., no bezuspješno. Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg u lipnju je poručio da su se ilegalni ulasci iz Slovenije povećali za 120 posto. Prije nekoliko dana, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da Hrvatska ove godine bilježi 87 posto više ulazaka ilegalnih migranata u odnosu na lani.

'Mi po prvi put imamo vrlo velike brojeve migranata iz Burundija, Indije, Kube, što je nešto s čime se susrećemo prvi put, ali ne samo Hrvatska nego i druge članice EU-a. Ti ljudi dolaze zrakoplovima najčešće u Beograd i onda kreću dalje, bilo preko BiH i Hrvatske, bilo preko Mađarske', rekao je Božinović. Građani navedenih zemalja stižu u Srbiju jer ta zemlja ima bezvizni režim s državama koje ne priznaju Kosovo.

Bugarska i Rumunjska u čekaonici

Iako je EU parlament dao pozitivno mišljenje Bugarskoj i Rumunjskoj za priključenje Schengenu, te dvije zemlje zasad ostaju u čekaonici jer je njihov ulazak blokiran u Vijeću EU-a. Sredinom listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je da Hrvatska podržava ulazak Bugarske i Rumunjske, ali ne misli da će doći do zajedničkog ulaska s Hrvatskom: 'Ne bih rekao da se radi o pristupu da to bude paket. Svaka se zemlja ocjenjuje po onome što je ispunila, a mi smo sigurni te je više puta potvrđeno da smo ispunili sve uvjete za ulazak u Schengen.' Rezultati evaluacije spremnosti Bugarske i Rumunjske za Schengen bit će objavljeni danas. 

Vanjska granica šengenskog područja, inače, premašuje 50.000 kilometara, uz 80 posto morskih i 20 posto kopnenih granica, a obuhvaća stotine graničnih prijelaza u zračnim i morskim lukama te na kopnu. Vijeće Europske unije još u lipnju predložilo je da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama. Naime na aerodromima treba promijeniti tehničke uvjete kako bi se putnici iz zrakoplova razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Šengenski prostor ima 26 članica, od kojih četiri - Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn - nisu članice Europske unije, a odluke donose samo članice EU-a, i to jednoglasno.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!