'Hrvatska je spremna. Znamo na što se obvezujemo' naslov je intervjua koji je hrvatski premijer Zoran Milanović dao za francuski Le Monde
Na početku intervjua premijer Milanović otklanja sumnje o Hrvatskoj kao novoj kriznoj članici (slijedom brojnih napisa u njemačkim medijima) te tvrdi da je Hrvatska solventnija i u boljim financijskim prilikama nego, primjerice, Grčka. Dobar dio intervjua posvećen je temi korupcije koju je u svom konačnom pozitivnom izvještaju spomenula i Europska komisija. Za premijera, tu se radi više o problemu percepcije, a zatim navodi da njegova vlada nije mogla bitno promijeniti mnogo toga u godinu dana mandata. Iznio je i ambiciozan plan prema kojem bi Hrvatska trebala težiti skandinavskom modelu. Nadalje, premijer tvrdi ga svi redovito pitaju o problemu korupcije te spore birokracije u Hrvatskoj te dobiva dojam da se više radi o stereotipovima nego o realnoj situaciji.
Na konkretni upit o redovitim žalbama stranih investitora o sporoj i neefikasnoj administraciji u Hrvatskoj premijer odgovara da su zakoni o investicijama i fiskalnosti jako permisivni. Navodi dva pozitivna primjera ulaganja u farmaceutskoj industriji i u području energetike (potonji vrijedi oko milijardu eura i u procesu je pregovaranja), no osvrće se i na propuštene prilike u automobilskoj industriji kada su se veliki proizvođači odlučili smjestiti u Češkoj i Slovačkoj jer Hrvatska tada nije bila u Uniji.
Kao glavne ciljeve spominje stvaranje dobre investicijske klime i konsolidaciju fiskalnih pravila. Investicije su dobrodošle u energetskom sektoru (plin, nafta), a nakon izgradnje autocesta, valja razviti željezničku mrežu, na linijama Rijeka - Budimpešta i Zagreb - Beograd. Turizam jest adut zemlje, ali tu pak postoji opasnost od stvaranja 'monokulture'.
Izlazak iz CEFTA-e slijedom ulaska u EU ne vidi kao veliku prijetnju. Tako primjerice Slovačka ostvaruje velike profite kroz automobilsku industriju, a Hrvatska može Europi ponuditi raznolikiji ekonomski profil i ne mora se toliko oslanjati na velike industrije. Primjer privatizacije brodogradilišta iskoristio je da poruči hrvatskom narodu da neće više koristiti njihov novac za održavanje industrija u gubitku.