šef države u berlinu

Milanović kod njemačkog predsjednika pričao o migrantima, kritizirao Orbana i Nijemcima objasnio kako je to kada ti Kinezi grade most

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 11.09.2020 12:52
  • Objavljeno 11.09.2020 u 12:47
tportal

Izvor: EPA / Autor: MARKUS SCHREIBER / POOL

Drugog dana posjeta Njemačkoj, hrvatski predsjednik Zoran Milanović sastao se s, između ostalih, s njemačkim kolegom Walterom Frankom Steinmeierom

Walter Frank Steinmeier poželio je dobrodošlicu Zoranu Milanoviću i rekao da su razgovarali o aktualnostima vezanima uz pandemiju i njezinim posljedicama. Broj zaraženih opet raste što osvještava činjenicu da opasnost nije prošla, a primjenom ciljanih, lokalnih mjera se može spriječiti širenje zaraze, naglasio je, javlja N1.

"Posljedice možemo savladati samo zajedno. Paketom potpore Europskog vijeća iz srpnja EU je dokazala praktičnu solidarnost koja odgovara razmjeru krize", rekao je Steinmeier i dodao: "Unutar Unije postoje jazovi. Jačati unutarnje zajedništvo mora biti jedan od glavnih zadataka. Hrvatsko predsjedanje u otežanim uvjetima je to dobro savladalo, sad smo mi na redu. Razgovarali smo i o dobrim odnosima Hrvatske i Njemačke, veže nas stotine tisuća hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj. Tu je pitanje i kako se društva mogu suočavati s teškom prošlosti i na tome izgraditi bolju budućnost. Milanović je poduzeo važne korake pomirenja u odnosu na Srbe u Hrvatskoj. Put kojim je Hrvatska krenula dragocjen je doprinos koji će, nadam se, inspirirati i druge. Dragi predsjedniče, izražavam poštovanje i zahvalnost na tome."

  • +6
  • +3

Zoran Milanović kod njemačkog predsjednika Frank Waltera Steinmeyera

Izvor: EPA / Autor: MARKUS SCHREIBER / POOL

Zoran Milanović je naglasio da je poseban doživljaj biti u Berlinu: "Drago mi je da sam došao tu nakon Austrije u službeni posjet. Korona je neizostavna tema, tu je Njemačka kao i u mnogim stvarima uzor. Hrvatska je u svom gospodarskom životu oslonjena dosta na turizam što je rezultiralo malo većim brojem korona slučajeva, ali uvjeren sam da će se to početi smirivati i da će i ove županije koje su na njemačkoj crvenoj listi, automatski ispasti s te liste...

Mi smo za jaku EU, ona dobro funkcionira. Njemačko i francusko vodstvo je sine qua non, bez njih Europske unije nema, ostalo su dobrodošli dodaci, ali oni su temelj. Njemačka ima racionalnu politiku, prema Hrvatskoj i ostalima je uvijek bila predvidiva, a u politici to znači pouzdana. To ne uvjetuje slijepu poslušnost, ali razinu lojalnosti i svijesti da od EU imamo svi koristi i da jedino suradnjom i sviješću da samo zajedno predstavljamo neki faktor u cijelom svijetu, možemo nastaviti dalje.

EU pomalo postaje trn u oku velikih centara moći van Europe. Te države nisu neprijatelji, oni mogu biti partneri, ali nekima bi svijet bez jake EU izgledao bolji. Naša vanjska politika ostavlja nekakve tragove, to je proeuropska politika suradnje, razuma, tolerancije, sve što je rekao gospodin predsjednik. Radit ću na dobrim odnosima sa svima u regiji, svjestan i veličine i malenkosti države, a socijalna pravda, jednakost pred zakonom, izbjegavanje podjele po principu vjere, boje kože, to je najvažnije."

Izbjeglička kriza

Komentirajući izbjegličku krizu hrvatski predsjednik je rekao: "Čuo sam da je Hrvatska vlada odlučila primiti određen broj prognanika, podržavam to, to bih i sam napravio da sam u toj situaciji", rekao je Milanović podsjećajući na razdoblje iz 2015. kad neke zemlje nisu htjele pustiti prognanike da samo prođu kroz zemlju: "Tih godina se sjećam s određenom dozom stida. Mađarska se sigurno neće pridružiti toj inicijativi dok god je tamo Orban, oni su gradili bodljikavu živcu na granici iako nitko nije imao namjeru ostati u Mađarskoj. Orban je tad imao ulogu zaštitnika kršćanstva iako ga država to nije tražila. To se neće promijeniti. Austrijska politika se nešto promijenila, ali sad je lakše. Sad nema stvarne ugroze, pitanje je kako bi se ponašali da je situacija kao 2015."

Na pitanje kako bi trebala izgledati zajednička politika, Milanović je rekao: "Nije realno očekivati da ikad bude zajednička politika kad su u pitanju prognanici. EU to nije predvidjela i kad se dogodila velika kriza 2015., radilo se o pokazivanju solidarnosti među nama jer su neke države bile izloženije - to su Njemačka, Švedska, Španjolska i Italija. I tu nije bilo solidarnosti. Dio EU je pokazao uskogrudnost.

Danas se radi o ljudskoj solidarnosti s migrantima koji su u opožarenom kampu u Grčkoj. Velikog vala migranata koji ulaze u Europu više nema i neće ga biti jer su sagrađene fizičke barijere i nemoguće je da te obitelji dođu do Sjeverne Makedonije, a kamoli Njemačke.

No, ne postoji stvarno pravo da oni dođu, ali smo to na ljudskim osnovama tolerirali dok su neki gradili bodljikave žice. Postoji nešto što se zove kultura srca i to se ne može kupiti na sniženju. Europa više neće doživjeti onu vrstu migracijskog vala jer se fizički zaštitila i to pravo da milijun ljudi uđe u EU, ne postoji."

Europski put i odnosi s Kinom

Komentirajući odnose s Kinom Milanović je rekao: "Tom se prikloniš iz znatiželje, idu svi pa ideš i ti. To je proturječno i nisam bio najsretniji s tim formatom, razgovarali s moo o tome s partnerima da se to ne doživi kao oblik zabijanja klina u EU. Osam godina kasnije ne vidim negativne posljedice suradnje s Kinom. Za neke su bile pozitivne, za neke neutralne. Recimo kineski izvođači grade najveći most u Hrvatskoj u ovom trenutku. Moguće je u EU da se na takvu vrstu posla javi izvođač iz Šangaja. Ne mislim da je isto moguće u Kini. Ima tu još proturječnosti. Npr. Inicijativa tri mora u čijoj pozadini se krije pritisak na Njemačku da ne gradi naftovod Sjeverni tok 2 i to je također kontroverzna stvar, ali u tom slučaju se radi o pritisku. Pravo svake države je da nabavlja energente kako hoće."

"Europski put treba biti stvarna perspektiva za države regije i on zapravo nema alternative. To je zajedničko mišljenje. Situacija se pomno promatra. U interesu nam je da sve bude mirno i stabilno, da se trgovina odvija, od toga i živimo", rekao je Milanović ne želeći otkrivati detalje razgovora o stanju u regiji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!