Problem je u tome što europski sustav nije predviđen za masovno evidentiranje stranih vojnika koji nikada nisu ni kročili na europsko tlo. Za svaku osobu potrebno je provesti zasebnu procjenu i utvrditi postoje li zakonski razlozi za zabranu ulaska, piše Euronews.

Ukrajina prikuplja podatke o ruskim vojnicima identificiranima na bojištu, uključujući informacije o njihovoj ulozi u ratu i položajima na kojima su raspoređeni. Te podatke prosljeđuje Estoniji, koja ih zatim dijeli s drugim članicama, među kojima su Njemačka, Litva, Poljska i Češka. Njihove službe pokušavaju imena unijeti u Šengenski informacijski sustav (SIS), zajedničku bazu koju granična policija i druge sigurnosne službe koriste za provjeru osoba.

No gotovo godinu dana rada rezultiralo je unosom manje od jedan posto dostavljenih imena.

Za svaku osobu potrebna je zasebna procjena

Prema europskim pravilima, vlasti ne mogu jednostavno preuzeti ukrajinsku bazu i sve navedene osobe označiti kao nepoželjne. Za svaku od njih moraju prikupiti dodatne podatke, procijeniti predstavlja li prijetnju javnom redu, javnoj ili nacionalnoj sigurnosti te donijeti formalnu odluku.

Postupak je dugotrajan i zahtijeva znatne administrativne kapacitete, osobito kada je riječ o stotinama tisuća imena. Pritom postoji i mogućnost da su neki od evidentiranih vojnika u međuvremenu poginuli na bojištu.

'Trenutačno nemamo ništa bolje od toga nego unositi te ljude u SIS. To je najučinkovitiji sustav', rekao je jedan europski diplomat za Euronews. Kada jedna članica unese određenu osobu u bazu, upozorenje postaje obvezujuće za sve ostale članice schengenskog prostora.

Sličan problem europske su vlasti već imale s bivšim pripadnicima Islamske države, no tada se radilo o nekoliko stotina osoba, a ne o stotinama tisuća.

EU traži način za zabranu ulaska

Zbog tih prepreka europske institucije i vlade posljednjih mjeseci raspravljaju o tome kako ruskim vojnicima i veteranima izravno zabraniti ulazak na europsko tlo.

To je bilo jedno od spornih pitanja tijekom pregovora o posljednjem paketu sankcija protiv Rusije, usvojenom u srpnju. Na inzistiranje Italije i Francuske prvotno predložena zabrana ublažena je, pa njezina primjena ovisi o dodatnim provedbenim mjerama. Europska komisija radi na njihovu osmišljavanju i mogla bi ih predstaviti već na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, 16. studenoga.

Potreba za takvim mjerama postala je još izraženija nakon što je Njemačka u rujnu službeno optužila Rusiju za pokušaj napada dronovima na zračnu luku u Leipzigu u kolovozu.

Podijeljene članice oko viza za Ruse

Stavovi europskih država o ograničavanju ulaska ruskih državljana i dalje se razlikuju. Sjeverne i istočne članice EU-a zagovaraju stroža ograničenja turističkih viza, dok ih Italija, Francuska i Španjolska i dalje izdaju u velikom broju.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas početkom rujna izjavila je da postoji 'široka potpora' zabrani turističkih viza za ruske vojnike i ratne veterane.

'Kada kažete da je to bila Rusija, morate reagirati, inače pozivate na nove napade. Francuska to razumije i promijenila je stav; sada je samo Italija prepreka', rekao je za Euronews drugi europski diplomat, koji je želio ostati anoniman.

Francuska je u međuvremenu očito ublažila protivljenje, no Rim i dalje izražava skepsu. Talijanske vlasti upozoravaju da bi njihovi konzularni uredi bili preopterećeni provjeravanjem jesu li među podnositeljima zahtjeva za vize bivši ruski vojnici, a strahuju i od mogućih sudskih postupaka.

Talijanskoj poziciji ne ide u prilog ni slučaj pokušaja napada na zračnu luku u Leipzigu. Jedan od glavnih osumnjičenika bio je bjeloruski državljanin koji je u EU ušao s turističkom vizom izdanom u talijanskom konzulatu u Minsku. Drugi je bio ruski državljanin rođen u Latviji.

Bruxelles traži način da zaobiđe pravne prepreke

Europska komisija razmatra i konkretne tehničke promjene. Jedan od prijedloga, iznesen tijekom pregovora o sankcijama, jest proširivanje popisa dokumenata koje ruski državljani moraju priložiti zahtjevu za vizu. Muškarci u dobi za vojnu obvezu tako bi morali dostaviti i vojne knjižice.

No postoji bojazan da bi ruske vlasti mogle sustavno krivotvoriti takve dokumente ili čak osiguravati potpuno lažne identitete. Češka je, primjerice, već ograničila ulazak ruskim državljanima koji nemaju biometrijske putovnice.

'Pitanje nije toliko hoćemo li reagirati, nego hoće li mjera biti čvrsta i učinkovita', rekao je za Euronews jedan europski dužnosnik upoznat s pregovorima. 'Moramo uspostaviti sustav, ali i osigurati da ga se ne može zaobići.'

Dugoročnije rješenje mogla bi biti izmjena Zakonika o šengenskim granicama, kojom bi se državama članicama omogućilo više fleksibilnosti u korištenju zajedničke sigurnosne baze. Umjesto pojedinačnog evidentiranja svake osobe, mogao bi se uvesti novi mehanizam za kategorije ljudi za koje se procjenjuje da predstavljaju sigurnosnu prijetnju.

Slične promjene mogle bi se uvesti i u vizni sustav. Europska komisija početkom 2027. očekuje se s prijedlogom izmjena Viznog zakonika, koji bi EU-u omogućio koordinirano ograničavanje ulaska određenim kategorijama putnika, uključujući pripadnike oružanih snaga države agresora.

Na meti i ruski diplomati

Osim bivših i sadašnjih ruskih vojnika, EU razmatra i dodatna ograničenja kretanja ruskih diplomata i konzularnih djelatnika, čije se aktivnosti također smatraju potencijalnim sigurnosnim rizikom u kontekstu sve intenzivnijih hibridnih prijetnji.

Već 19. paket sankcija ograničio je njihovo kretanje unutar EU-a, obvezavši ih da unaprijed obavijeste vlasti druge članice u koju namjeravaju putovati ili kroz koju prolaziti. Međutim, dodatni mehanizam prema kojem bi prije takvog putovanja morali dobiti i posebno odobrenje zasad se gotovo uopće ne koristi.

Pred Bruxellesom je tako složen zadatak: pronaći pravno održiv način za ograničavanje ulaska ruskih boraca i diplomata, a istodobno izbjeći mogućnost da se takve mjere ospore na sudovima ili zaobiđu krivotvorenim dokumentima.