'Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlasti, a Vlada je u vezi s institucijama, prvenstveno (u području) zdravstvene zaštite, sveučilišta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih poduzeća, često u središtu korupcijskih slučajeva', navodi State Department u izvješću o Hrvatskoj na 38 stranica.

'Ustav i zakon jamče slobodu govora i tiska, ali sve snažniji gospodarski pritisak vodi novinare  u autocenzuru', kaže se u izvještaju. Izravni Vladini pokušaji utjecaja na medije rijetko su uočeni, osim na lokalnoj razini. Bilo je prijava da lokalni dužnosnici utječu na medije, dodaje se.

Po navodima State Departmenta, ima slučajeva da komercijalne tvrtke i mediji ucjenjuju jedni druge. Komercijalne su se tvrtke služile mogućnošću da uskrate medijima prihod od oglašavanja i tako utjecale na medije sprečavajući objavljivanje negativno intoniranih članaka, a mediji su prijetili objavljivanjem negativnih tekstova i tako iznuđivali novac od tvrtki.

Novinari se, piše State Department, tuže na autocenzuru. Boje se da će biti otpušteni kao višak budu li kritički pisali o oglašivačima.

State Department uočava da pojedinci smiju slobodno i nekažnjeno kritizirati vlast, i javno i privatno. Cijeli se niz privatnih tiskovina objavljuje bez Vladina upletanja, ali vlasništvo nad medijima nije sasvim transparentno, što omogućuje političkim i drugim interesima da prikriju svoj utjecaj na njih.

Lokalne vlasti dijelom ili u cijelosti posjeduju otprilike 70 posto lokalnih medija i zato su oni posebno osjetljivi na politički pritisak. Otprilike 46 posto lokalnih radijskih postaja ovisi o financijskoj potpori lokalnih vlasti.

U dokumentu se još kaže da je nasilje nad ženama i bračno nasilje i dalje problem.

Zlostavljanje djece, među kojim i seksualno zlostavljanje, State Department vidi kao problem u Hrvatskoj. Pravobranitelj za djecu dobio je 1.930 novih prijava kršenja prava djece.

Ured pravobranitelja objavio je da se broj prijava povećava, što je dijelom posljedica veće vidljivosti pravobranitelja. Ured pravobranitelja nastavlja s kampanjom protiv fizičkog kažnjavanja koju u suradnji s Vijećem Europe provodi od 2008.

Iako Ustav brani bilo kakvo diskriminiranje manjina, i dalje se registrira diskriminacija i nasilje nad etničkim Srbima i Romima. Spominju se incidenti s pljačkama, fizičkim i verbalnim prijetnjama. Pisanje uvredljivih grafita na srpskoj imovini nastavlja se u dalmatinskom zaleđu i središnjem dijelu zemlje, kaže se u izvještaju.

Vlasti nisu dosljedne u postupanju s prognanicima pripadnicima manjina, a međunarodni promatrači ocjenjuju da se u vezi s izbjeglicama koje traže azil odluke donose presporo, kaže se u izvještaju.

Izbjeglice koje se vraćaju u zemlju kao državljani drugih zemalja bivše Jugoslavije, a ne hrvatski državljani, nailaze na prepreke u vezi s dobivanjem prava trajnog boravka. Onima koji su se vratili i zatražili taj status do lipnja 2005. zakon dopušta stjecanje predratnog statusa i zatim mogu tražiti i državljanstvo, ali Vlada to ne provodi dosljedno, što stvara nesigurnost i odgađa reintegraciju povratnika, ocjenjuje se.

Iako zakon izuzima izbjeglice iz republika bivše Jugoslavije iz strogih odredaba o državljanstvu, UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) kritiziralo je Vladinu primjenu toga zakona. S jedne strane, piše u izvještaju, UNHCR tvrdi da se povratnici suočavaju s neprimjerenim teškoćama i kašnjenjima u stjecanju državljanstva, a s druge strane nevladine organizacije javljaju o pozitivnim dojmovima onih povratnika koji su uspjeli dobiti državljanstvo.