IZVJEŠTAJ STATE DEPARTMENTA

Mediji i tvrtke u Hrvatskoj reketare se međusobno

  • Autor: Hina / tportal.hr
  • Zadnja izmjena 11.04.2011 09:57
  • Objavljeno 08.04.2011 u 22:21
novine

novine

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić / tportal.hr

Neadekvatno zakonodavstvo koje regulira financiranje političkih kampanja i nepotpune glasačke liste te korupcija usprkos postojanju zakona koji je ne dopuštaju, ali ih Vlada ne provodi uvijek djelotvorno, i dalje su krupan problem u Hrvatskoj, a u medijima je uočljiva autocenzura, kaže se u dijelu godišnjeg izvješća, koji se odnosi na Hrvatsku, o stanju ljudskih prava u svijetu, koji je u petak objavio američki State Department

'Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlasti, a Vlada je u vezi s institucijama, prvenstveno (u području) zdravstvene zaštite, sveučilišta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih poduzeća, često u središtu korupcijskih slučajeva', navodi State Department u izvješću o Hrvatskoj na 38 stranica.

'Ustav i zakon jamče slobodu govora i tiska, ali sve snažniji gospodarski pritisak vodi novinare  u autocenzuru', kaže se u izvještaju. Izravni Vladini pokušaji utjecaja na medije rijetko su uočeni, osim na lokalnoj razini. Bilo je prijava da lokalni dužnosnici utječu na medije, dodaje se.

Uhićenja u Cvjetnom

Kad je u pitanju sloboda okupljanja, spominje se slučaj uhićenja oko 140sudionika prosvjeda na zagrebačkom Cvjetnome trgu. 'Uhićeno jeotprilike 140 osoba koje su 10. srpnja mirno prosvjedovale zboguništavanja povijesnoga dijela Zagreba radi izgradnje trgovačkogacentra. Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International zaključilaje da su uhićenja i pritvor bili nepotrebno ograničavanje slobodemirnog okupljanja. AI je od vlasti tražio da zajamči pravo na slobodnookupljanje', kaže se u izvještaju.

Po navodima State Departmenta, ima slučajeva da komercijalne tvrtke i mediji ucjenjuju jedni druge. Komercijalne su se tvrtke služile mogućnošću da uskrate medijima prihod od oglašavanja i tako utjecale na medije sprečavajući objavljivanje negativno intoniranih članaka, a mediji su prijetili objavljivanjem negativnih tekstova i tako iznuđivali novac od tvrtki.

Novinari se, piše State Department, tuže na autocenzuru. Boje se da će biti otpušteni kao višak budu li kritički pisali o oglašivačima.

State Department uočava da pojedinci smiju slobodno i nekažnjeno kritizirati vlast, i javno i privatno. Cijeli se niz privatnih tiskovina objavljuje bez Vladina upletanja, ali vlasništvo nad medijima nije sasvim transparentno, što omogućuje političkim i drugim interesima da prikriju svoj utjecaj na njih.

Lokalne vlasti dijelom ili u cijelosti posjeduju otprilike 70 posto lokalnih medija i zato su oni posebno osjetljivi na politički pritisak. Otprilike 46 posto lokalnih radijskih postaja ovisi o financijskoj potpori lokalnih vlasti.

U dokumentu se još kaže da je nasilje nad ženama i bračno nasilje i dalje problem.

Zlostavljanje djece, među kojim i seksualno zlostavljanje, State Department vidi kao problem u Hrvatskoj. Pravobranitelj za djecu dobio je 1.930 novih prijava kršenja prava djece.

Ubij pedera

State Department spominje nasilje i diskriminaciju lezbijske, gej,biseksualne i transrodne populacije (LGBT). Drugu godinu zaredom, kažese u izvještaju, 'organiziran je protugej prosvjed tijekom godišnjeparade Gay Pridea. Sudionici tog prosvjeda nosili su uvredljivetransparente poput 'ubij pedera' i podizali su ruke u nacističkipozdrav. Organizatori parade kritizirali su vlasti zbog dopuštanja togprosvjeda koji smatraju zločinom iz mržnje. (...) Dvoje sudionika paradenapadnuto je nakon nje, ali napadači još nisu otkriveni', kaže se uizvještaju.

Ured pravobranitelja objavio je da se broj prijava povećava, što je dijelom posljedica veće vidljivosti pravobranitelja. Ured pravobranitelja nastavlja s kampanjom protiv fizičkog kažnjavanja koju u suradnji s Vijećem Europe provodi od 2008.

Iako Ustav brani bilo kakvo diskriminiranje manjina, i dalje se registrira diskriminacija i nasilje nad etničkim Srbima i Romima. Spominju se incidenti s pljačkama, fizičkim i verbalnim prijetnjama. Pisanje uvredljivih grafita na srpskoj imovini nastavlja se u dalmatinskom zaleđu i središnjem dijelu zemlje, kaže se u izvještaju.

Vlasti nisu dosljedne u postupanju s prognanicima pripadnicima manjina, a međunarodni promatrači ocjenjuju da se u vezi s izbjeglicama koje traže azil odluke donose presporo, kaže se u izvještaju.

Izbjeglice koje se vraćaju u zemlju kao državljani drugih zemalja bivše Jugoslavije, a ne hrvatski državljani, nailaze na prepreke u vezi s dobivanjem prava trajnog boravka. Onima koji su se vratili i zatražili taj status do lipnja 2005. zakon dopušta stjecanje predratnog statusa i zatim mogu tražiti i državljanstvo, ali Vlada to ne provodi dosljedno, što stvara nesigurnost i odgađa reintegraciju povratnika, ocjenjuje se.

Iako zakon izuzima izbjeglice iz republika bivše Jugoslavije iz strogih odredaba o državljanstvu, UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) kritiziralo je Vladinu primjenu toga zakona. S jedne strane, piše u izvještaju, UNHCR tvrdi da se povratnici suočavaju s neprimjerenim teškoćama i kašnjenjima u stjecanju državljanstva, a s druge strane nevladine organizacije javljaju o pozitivnim dojmovima onih povratnika koji su uspjeli dobiti državljanstvo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi