Maturanti ne žele na maturu u lipnju, a evo kako ocjenjuju online nastavu

Čak 78,5% ispitanih maturanata smatra kako se ispiti iz mature ne bi trebali održati u lipnju, dok njih 21,5% smatra da bi se matura tada trebala održati, pokazala je anketa koju je proveo portal srednja.hr na gotovo 5000 maturanata kako bi ispitali njhove stavove o održavanju državne mature ove godine.

Više od polovine, njih 52,4 posto smatra kako bi se matura trebala ukinuti, dok nešto malo manje, 47,6 posto smatra kako se matura ne bi trebala ukinuti.

Ocjena online nastave

Najčešća ocjena koju su maturanti dali online nastavi je dobar (3) i to njih 38,2%, zatim dovoljan (2) njih 32,2%, s nedovoljnim (1) je online nastavu ocijenilo 14,7% ispitanika, vrlo dobru ocjenu (4) je dalo 12,2% ispitanika, a odličnu (5) ocjenu je dalo najmanje ispitanika, njih 2,8%.

Anketom se htjelo ispitati stavove maturanata o tome kada bi se matura trebala održati, prema do sad predloženim scenarijima koji su se mogli čuti. Većina ispitanika, njih čak 78,5% smatra kako se ispiti iz mature ne bi trebali održati u lipnju, dok njih 21,5% smatra da bi se matura tada trebala održati, navodi se u objašnjenju rezultata.

Na pitanju trebaju li se ispiti iz mature održati u kolovozu ili rujnu, ispitanici su bili više podijeljeni, 54,7% ispitanika smatra kako se matura treba održati tada, dok 45,3% ispitanika smatra suprotno.

Nadalje, jedno od pitanja u upitniku bilo je smatraju li kako bi se za upis na fakultete ove godine trebalo gledati samo prosječne ocjene učenika. Više od pola učenika, njih 54,1% se ne slaže, dok nešto manje, njih 45,9% smatra kako bi to bilo ispravno.

Najviše ispitanika smatra takav upis nepravednima, ukupno 44,8% (u potpunosti nepravednim 25,7% te djelomično nepravednim 19,1%), 26,4% ispitanika smatra takav način upisa niti pravednim niti nepravednim, dok 28,8% ispitanika takav način smatra pravednim (10,3% u potpunosti pravednim te 18,5% djelomično pravednim).

Maturanti protiv prijemnih ispita na fakultetima

Na pitanje trebaju li se ove godine na svim fakultetima provesti prijemni ispiti kako bi se mogli provesti upisi, više od pola ispitanika, njih 52,7% smatra kako to nije dobra ideja, dok njih 47,3% smatra da jest.

Najvećim dijelom ispitanici su učenici gimnazija (59,7%) i to općih gimnazija (38,%), jezičnih (7,4%), prirodoslovno-matematičkih (8,5%), klasičnih gimnazija (3%) te prirodoslovnih (2,2%). Zatim slijede ekonomske škole (9,7%), tehničke škole (8%), zdravstvene škole (7,8%), turističko-ugostiteljske škole (3,6%), poljoprivredne škole (1,1%), gospodarske škole (0,3%), umjetničke škole (2,6%) te neke druge (7,3%).

Što se tiče uspješnosti ispitanika u srednjoškolskom obrazovanju do sad, radi se većinom o uspješnim učenicima. Najviše učenika, više od pola ispitanika, prosječnu zaključenu ocjenu u razredima do sad imaju vrlo dobar (4) i to njih 51,5%, zatim ocjenu odličan (5) njih 39,2% ispitanika, zatim dobar (3) je imalo 9,2% ispitanika, a najmanje ispitanika je imalo prosječnu zaključenu ocjenu dovoljan (2), i to 0,1% ispitanika.

Najviše učenika je odgovorilo da u radu za školu provede od 4 do 6 sati dnevno (28,1%), zatim od 2 do 4 sata dnevno (27,8%), od 6 do 8 sati (19,7%), više od 8 sati (12,7%), od 1 do 2 sata (9,6%), do jednog sata (4,3%), a da ništa ne radi za školu tijekom radnog dana je odgovorilo najmanje učenika (0,9%).

Za maturu se pripremaju samostalno

Najviše ispitanika je odgovorilo da se priprema za maturu samostalno uz pomoć besplatnih online sadržaja, i to njih 61,3%, zatim da se pripremaju putem online priprema koje su platili, njih 30,2%, potom je njih 20,2% reklo da se uopće ne priprema za maturu, njih 9,3% da se pripremaju uz pomoć profesora koji drži online pripreme te, na kraju, njih 4,8% se pripremaju uz pripreme na RTL 2.

Također, jedno od pitanja u anketi bilo je koliko su sigurni u svoj prvi odabir fakulteta. Većina ispitanika, njih 67,6% se izjasnila kako je siguran u svoj prvi odabir (38,3% je u potpunosti sigurno dok je 29,3% djelomično sigurno), 15,9% ispitanika je niti sigurno niti nesigurno, dok je 16,5% ispitanika nesigurno u svoj prvi odabir fakulteta (9,3% djelomično nesigurno i 7,2% potpuno nesigurno).

Što se tiče ispita iz mature, najviše ispitanika se boji ispita iz Matematike (61,2%), potom Hrvatskog jezika (43,1%), Engleskog jezika (21,6%), Fizike (14,5%), Kemije (12,7%), Biologije (10,6%), Psihologije (5,9%), Politike i gospodarstva (3,9%), Likovne umjetnosti (1,4%), Informatike (1,3%) i nekog drugog predmeta (3%).