dan oslobođenja zagreba

Matula raspalio u Otvorenom: Probajte diplomatski s Merkelicom objasniti da postoje različiti oblici 'Sieg Heila', Lučić mu odgovorio usporedbom s Mladićem

  • Autor: Bi. S.
  • Zadnja izmjena 08.05.2019 10:15
  • Objavljeno 08.05.2019 u 07:43
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

U srijedu je Dan oslobođenja Zagreba, a za jedanaest dana blajburška komemoracija žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina. Koliko je duboko podijeljeno hrvatsko društvo? Zašto je biskupija u Klagenfurtu uskratila hrvatskim biskupima pravo služenja mise na Lojbaškom polju? Kako će austrijske vlasti tretirati ovogodišnju komemoraciju u Bleiburgu? U emisiji Otvoreno na ova i druga pitanja odgovarali su predsjednik Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda Vladimir Šeks (HDZ), povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest Ivo Lučić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina, varaždinski biskup Josip Mrzljak te Vilim Matula iz političke platforme Možemo!

Biskup Josip Mrzljak na početku emisije ispričao je da niti danas ne zna za sudbinu svoga oca, koji je nestao u travnju 1945. godine, nakon što je uhićen u Vukovaru.

'Postoje stotine takvih slučajeva u Vukovaru, ti ljudi su nestali. Upoznao sam puno takvih ljudi iz svoje generacije. Nemamo križeva na njihovim grobovima, pa radimo komemoraciju 12. travnja. To je jedna mora koja čovjeka prati cijeli život. Jako dobro razumijem majke iz Domovinskog rata koje traže svoje. Nikada nismo imali onaj trenutak - on je umro. Pojavljivale su se priče - možda se vrati, ovo, ono. S tim teretom je trebalo živjeti, poglavito za vrijeme komunističkog terora, kada se to nije smjelo spominjati, a kamoli istraživati', prenosi HRT.

Mrzljak se pita gdje je hrvatska diplomacija, a po pitanju činjenice da je hrvatskim biskupima uskraćena mogućnost da ove godine vode misu na Lojbaškom polju.

'Malo je čudno da su napravili zabranu, ali svaki biskup ima pravo na svojem teritoriju znati tko ima misu. Hrvatski sabor je 1995. godine izmjenom zakona o blagdanima i praznicima utvrdio 15. svibnja kao spomen-dan na žrtve blajburške tragedije.'

'Unazad nekoliko godina političke prilike u Austriji i Koruškoj bitno su se mijenjale. Već prošle godine bili smo najoštrije upozoreni od koruških i crkvenih vlasti. Upozoreni smo da se komemoracija ne pretvori u komemoriranje NDH. Poduzeli smo sve moguće mjere te je bilo pet ili šest provokacija. Bile su to usijane lude glave ili su bili provokatori. To je bio temelj da se zabrani održavanje mise od strane hrvatskog biskupa', rekao je Vladimir Šeks, predsjednik Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda.

Redari na Lojbaškom polju

Na samom Lojbaškom polju bit će hrvatski redari i oni imaju zadaću da se, ako im se signalizira da se pojavilo neko obilježje, ustaška zastava ili grb, to ukloni.

'Mogu biti istaknute samo hrvatska državna zastava, austrijska zastava i crkvene zastave. Nikakve druge, niti ratne zastave HV-a, niti zastava HOS-a, niti političkih stranaka. Ako se ona pojavi, redari su dužni osigurati da se takva zastava makne', dodaje.

'Svi mogu sada otići na stranice Počasnog bleiburškog voda i vidjet će na njima HOS-ovu zastavu i HOS-ova obilježja, a sve zastave koje su tamo zastave su koje su zabranjene na Blajburškom polju', rekao je povjesničar Tvrtko Jakovina, dodajući da je to odgovor onima koji misle da je diplomacija mogla napraviti nešto s Austrijancima. Povjesničar Jakovina rekao je da je u Drugom svjetskom ratu stradalo puno više Hrvata nego na Bleiburgu ili poslije toga.

'O tome trebaju govoriti svi u Crkvi, vlasti i politici, kada govorimo o stvarima otprije 74 godine. O ovome se priča već 30 godina. Mogao bih načelno pozdraviti to da će se ove godine stanje nastojati smiriti. Šteta je učinjena Počasnom bleiburškom vodu, šteta je učinjena čitavoj manifestaciji i Hrvatima koji su dobili stigmu. To je odgovornost onih koji su imali vlast, koji su o tome pisali i koji o tome govore.'

Povjesničar Ivo Lučić kaže da Austrija na neki način 'dijeli moralne lekcije'.

  • +8
  • +5

Išarani antifašistički spomenici u Šibeniku

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Oni su itekako sudjelovali u Drugom svjetskom ratu, ali su se nakon rata potrudili uvjeriti da nemaju veze sa zločinima, da su bili nasilno pripojeni Reichu itd. Društvo je podijeljeno i preočito je tko je za to odgovoran. Onaj tko najdulje obnaša vlast u Hrvatskoj. Ovdje je prisutan gospodin Šeks', rekao je Vilim Matula, dodajući da je bio član Centralnog komiteta.

'Neki provokatori'

'Bili smo na jednom sastanku gdje smo donijeli odluku da vama, uz sav rizik kojeg smo bili svjesni, da vam damo mogućnost da na tim prvim izborima dobijete vlast i znali smo što bi tu moglo nastati, ali da bi to toliko daleko otišlo i do čega ste vi uspjeli odvesti Hrvatsku... Sva trojica upotrebljavate tu famoznu riječ 'neki provokatori'. Našli ste mudru riječ, prepredenu, lukavu, da su to provokatori - jer to prema javnosti znači 'tko su ti provokatori'. Da se 10. travnja na rivi u Splitu slavi... Naravno da treba komemorirati žrtve. Probajte diplomatski s Merkelicom objasniti da postoje različiti oblici 'Sieg Heila'. Objasnite da je naš 'za dom spremni' čist kao suza, osim što je malo zaprljan. Pa to je sramota', rekao je Vilim Matula iz političke platforme Možemo!.

Ivo Lučić mu je replicirao rekavši da s antifašističke pozicije pokušavaju reći da su svi ostali fašisti.

'Slično je govorio i Ratko Mladić. To je preprovidno. Ako je nacionalizam po definiciji utočište svih hulja, treba se zapitati što je ova vrsta antifašizma koji vi zastupate.' Matula je dodao da je 8. svibnja vrlo važan dan za Zagreb.

'To je bila veličanstvena pobjeda u Drugom svjetskom ratu, zahvaljujući partizanima došli smo na stranu pobjednika.'

Vladimir Šeks rekao je da je temelj za uspješnu hrvatsku državu bio program HDZ-a i Franje Tuđmana temeljen na pomirenju.

Podjela i nacionalizam

'Upravo je to bio zalog pobjede, da smo pobijedili srpsku agresiju, da smo članica UN-a, NATO-a i EU-a. Hrvati nisu ratovali 90-ih jedni protiv drugih. Pogrešno navodite da je HDZ uzrok ovih podjela. Desnica je pružila ruku hrvatskoj ljevici. Oni nikako nisu mogli iskreno prihvatiti to da je bilo teških zločina na križnim putovima. Vi ste odgovorni, ne vi osobno, već taj mentalitet je odgovaran.'

'U Europi podjela i nacionalizama stradat ćemo svi, a najviše mali narodi', bila je završna poruka Tvrtka Jakovine. Biskup Mrzljak rekao je da je uz antifašizam potreban i antikomunizam.

'Ne kažem da treba izjednačavati, ali treba zločine kazniti, mrtve pokopati.'

'Oslobođenje uključuje slobodu. Jedna diktatura zamijenila je drugu te jedan totalitarizam zamjenjuje drugi', kazao je Ivo Lučić.

'Ono što je izgrađeno u 10 godina u Zagrebu nakon rata je herojsko čudo, a vi znate u što se pretvorila zemlja u 30 godina', dodaje Vilim Matula.

'Suprotstavljenost i podjela mogu se prevladati samo dijalogom', zaključio je Vladimir Šeks.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!