Prema podacima iz prve polovice godine, Hrvatska je na dobrom putu da ostvari još jednu turističku sezonu s rekordnim rezultatima, s više od 20 milijuna posjetitelja na vidiku. Ipak, dok snažna potražnja puni turističke kapacitete, istovremeno potiče inflacijska kretanja. Domaći i strani gosti sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena, pogotovo kada se usporede s ostalim zemljama Sredozemlja
O ovim temama raspravljalo se u emisiji Otvoreno HRT-a, gdje su gosti komentirali izazove i perspektive pred turističkom industrijom.
Realna očekivanja i oprezna prognoza
Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, istaknuo je da su dosadašnji rezultati ohrabrujući, uz povećanje broja dolazaka i noćenja za 4 posto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, istaknuo je potrebu za odmjerenim pristupom u procjenama.
“Mi smo do sada realizirali otprilike negdje 30 posto svog standardnog turističkog prometa koji realiziramo u jednoj godini dana. Prema tome, čeka nas jako puno posla u glavnom dijelu turističke godine, ali ako nastavimo ovako kako smo počeli, siguran sam da ćemo biti itekako zadovoljni.”
Osvrnuo se i na često spominjanu skupoću, ustvrdivši da Hrvatska i dalje uspješno konkurira na tržištu. Govoreći o održivom razvoju turizma, naglasio je kako je važno da svaka destinacija utvrdi vlastite kapacitete. “Prema tome, rast u postsezoni – da, ali u glavnom dijelu turističke godine više nam ne trebaju veće brojke.”
Rak-rana turizma – neformalni smještaj
Predsjednica saborskog Odbora za turizam, Sanja Radolović (SDP), naglasila je da su pokazatelji dobri, ali da brojke ne bi smjele biti jedini kriterij za ocjenu uspješnosti turizma. “Stvarno mislim da ne moramo više u Hrvatskoj po pitanju turizma samo ganjati isključivo statistiku.”
Osim inflacije koja opterećuje cijelo gospodarstvo, Radolović je ukazala na dugotrajan problem tzv. nekomercijalnog smještaja, odnosno situacije gdje stranci legalno kupuju nekretnine, a potom ih iznajmljuju “na crno”.
“Ako pogledate podatke Porezne uprave i HNB-a, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je bilo 7 milijardi eura obrtaja stranaca koji su kupovali na keš apartmane. To vam je legalno iznajmljivanje na crno, većinom stranci iznajmljuju pod krinkom svojih prijatelja, rodbine, ne plaćaju za to nikakva davanja", rekla je Radolović.
Istaknula je kako su čitave stambene četvrti pretvorene u apartmanske zone, što šteti lokalnim iznajmljivačima. Na te tvrdnje reagirao je ministar Glavina, poručivši da nije točno da se svi oblici nekomercijalnog smještaja odnose na nezakonite prakse te da se “izdvojeni slučajevi” procesuiraju u skladu sa zakonom.
vezane vijesti
Potreba za strukturnim reformama
Ivan Herak, bivši ministar turizma i sadašnji član Uprave ACI-ja, upozorio je na dubinske probleme domaćeg turizma, istaknuvši da sektor trpi zbog tri ključna disbalansa: sezonalnosti, neadekvatne strukture smještajnih kapaciteta i problema s radnom snagom: “Mi se još uvijek nalazimo u nekoj abortiranoj tranziciji, u nekom tranzicijskom vakuumu kad je u pitanju turizam.”
Smatra da je nužno redefinirati odnos između rada, kapitala i države. Kao jednu od ključnih mjera predlaže porezno rasterećenje. “Ja vidim jedinu moguću nišu u smislu promjene, a to je da se smanji fiskus, odnosno PDV u turizmu.”
Turizam i inflacija: Perspektiva ekonomista
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu navela je da potrošačka moć stranih gostiju neprestano stvara pritisak na rast cijena, što posebno pogađa domaće stanovništvo. “Naši umirovljenici, ako nemaju vikendicu na moru ili ne mogu eventualno otići nekom prijatelju ili prijateljici, oni na more ne idu. Za njih je more jednostavno nedostupno.”
Naglasila je da su cijene više ne samo na Jadranu, već i u gradovima poput Zagreba, gdje se stvara značajan dio inflacije zbog visoke razine plaća i dobiti poduzeća.
Rastu li plaće ili samo troškovi?
Ministar Glavina ustvrdio je da standard građana raste te da sve više Hrvata putuje unutar vlastite zemlje, što se potvrđuje i kroz statistike. “Mi imamo rast, imamo razvoj, imamo povećanje kupovne moć, imamo povećanje potrošnje.”
Usporedio je kupovnu moć kroz cijene goriva. “Godine 2016. se za prosječnu plaću moglo kupiti oko 663 litre goriva, a danas preko 1100 litara. Dakle, imamo pokazatelje koji kažu da definitivno imamo puno više novca, puno veći standard.
S druge strane, Radolović je upozorila na izvješće Europske komisije, prema kojem je svaki peti hrvatski građanin izložen ozbiljnom riziku od siromaštva.
Ivanov je završno dodala kako turizam, unatoč trenutnim koristima, dugoročno može imati negativne posljedice za gospodarski i socijalni sustav zemlje.
