NAKON IZBORA

Izrael u problemu? Netanyahu izgubio većinu, no ni njegovi suparnici ne mogu sastaviti vladu

10.11.2026 u 17:05

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Izraelski je parlament prisegnuo u utorak bez nove vlade, nakon što su izbori bez jasnog pobjednika lišili premijera Benjamina Netanyahua parlamentarne većine, ali i ostavili njegove glavne suparnike bez jasnog puta do vlasti

Zastupnici izabrani na izborima 27. listopada položili su prisegu dok Gadi Eisenkot, umirovljeni general, nastoji sastaviti koaliciju nakon što mu je izraelski predsjednik u nedjelju povjerio mandat za sastavljanje vlade. Eisenkot i njegovi saveznici također nemaju većinu te još nije postigao dogovor sa strankama koje bi ga mogle dovesti na vlast.

Pat-pozicija povećala je rizik da bi mandat novog parlamenta mogao biti iznimno kratak. Ako ni Eisenkot ni Netanyahu ne uspiju sastaviti koaliciju, mogli bi uslijediti novi izbori.

Predsjedajući ceremonijom prisege, predsjednik Isaac Herzog poručio je zastupnicima: "Morate učiniti sve kako biste izbjegli ponovljene izbore."

"Pružite ruku kompromisa, čak i među suparnicima... Gledajte jedni na druge s velikodušnošću. Ovdje je pred nama mnogo posla, a on zahtijeva sposobnost i iskustvo koji se nalaze u svakom dijelu ovog doma."

Netanyahu ostaje tehnički premijer dok neki drugi kandidat ne uspije sastaviti koaliciju. Savez njegove desničarske stranke Likud s krajnjom desnicom i ultrakonzervativnim vjerskim strankama nadmašio je izborna očekivanja, ali je ipak izgubio većinu te sada drži 53 od 120 mjesta u Knessetu.

Eisenkotova stranka desnog centra Yashar i partneri u šarolikoj koaliciji drže svega 48 mjesta. No, potencijalne saveznike imaju u izraelskim strankama arapske manjine, koje imaju 19 mjesta i kao i Eisenkot žestoko se protive Netanyahuu.

To znači da bi novoprisegnuti parlament ipak mogao ispuniti neka od Eisenkotovih predizbornih obećanja, poput potencijalnog osnivanja istražnog povjerenstva o Hamasovu napadu 7. listopada 2023. godine, što podržavaju arapske stranke, ali se Netanyahu tome uglavnom protivi.

To bi također moglo omogućiti Eisenkotu zamjenu trenutačnog predsjednika Knesseta, člana Likuda.

Herzog je zastupnicima Knesseta rekao da je parlament "dužan učiniti sve" kako bi istražio i shvatio "katastrofu" koja se dogodila 7. listopada, dok se Izrael i dalje suočava s prijetnjama Irana i njegovih saveznika. Eisenkot ima rok do 6. prosinca za sastavljanje vlade, ali može zatražiti dvotjedno produljenje do 20. prosinca. Priznao je da je njegov put do vlasti "iznimno složen".

Mogao bi pokušati sastaviti manjinsku vladu uz potporu arapskih stranaka, formirati koaliciju s ultrakonzervativnim vjerskim strankama koje su on i njegovi saveznici u prošlosti izbjegavali, ili stvoriti vladu nacionalnog jedinstva s Netanyahuom. Pred sve tri opcije stoje velike prepreke.

Ultrakonzervativne vjerske stranke zasad su poručile da neće ući u vladu predvođenu Eisenkotom.

Netanyahu je sa svoje strane doveo u pitanje izborne rezultate iznoseći neutemeljene optužbe o izbornoj prijevari Arapa, koji čine petinu stanovništva. Izborni dužnosnici priopćili su da istražuju moguće nepravilnosti, ali da nisu vidjeli dokaze o prijevari koja bi mogla utjecati na ishod izbora.

Ako Eisenkot ne uspije sastaviti vladu, Herzog bi vjerojatno izabrao Netanyahua da pokuša sastaviti koaliciju. Ako ne uspije ni on, može pokušati treći kandidat, a ako i taj kandidat ne uspije, bit će raspisani novi izbori.