Marković: Hvalospjev o nepostojećoj stvarnosti

Ivana Marković iz SDP-a oštro je kritizirala način na koji je premijer Andrej Plenković predstavio stanje u zemlji, nazvavši izlaganje 'uobičajenom predstavom' i 'hvalospjevom o nepostojećoj stvarnosti', prenosi HRT.

'Premijer je danas prezentirao usmeno izvješće o radu Vlade, odnosno takozvano stanje nacije. Mi kao lokalni dužnosnici svoja izvješća dajemo u pisanom obliku, no ovako nismo imali mogućnost vidjeti što se točno u njemu nalazi. Naslonili smo se u stolice i slušali hvalospjeve premijera o tome kako živimo u modernoj, demokratskoj i otvorenoj državi s visokim standardom građana i zamišljali tu zemlju', rekla je Marković. Dodala je kako je stvarnost građana mnogo teža od slike koju je premijer iznio u Saboru.

'Nije govorio o obiteljima koje jedva spajaju kraj s krajem zbog velike inflacije i rasta cijena hrane. Nije govorio o umirovljenicima koji svaki mjesec biraju hoće li kupiti lijekove ili hranu. Nismo čuli ni o stanju u zdravstvu koje je porazno - nemamo dovoljno liječnika, pedijatara ni ginekologa, posebno u Dalmaciji', poručila je. Marković je istaknula da su se zastupnici SDP-a pozvali na članak 210. i 238. Poslovnika kako bi ukazali da premijerovo izvješće 'ne odražava stvarni standard ni životne uvjete hrvatskih građana'.

'Premijer je imao 60 minuta pozornice, sva svjetla bila su usmjerena na njega, a HDZ-ovi zastupnici pljeskali su kad je trebalo. No, nije ni riječju spomenuo jedan od najvećih problema u društvu - korupciju', naglasila je Marković. Posebno se osvrnula na, kako je rekla, 'novi pad moralnih standarda' u hrvatskom društvu, povezan s povratkom bivšeg ministra zdravstva u sustav koji je, tvrdi, sam oštetio.

'Znamo da se jedan od bivših ministara vraća u sustav koji je bio zadužen reformirati, a radi njegovog povratka mijenjan je i pravilnik. To pokazuje da HDZ ne želi da se Vili Beroš vrati u Sabor i da ih podsjeća na ono što HDZ zapravo jest', zaključila je Ivana Marković.

Mažar: Oporba negira uspjehe Vlade, brojke pokazuju napredak

Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar poručio je kako je današnja sjednica pokazala da oporba, umjesto argumenata, nudi negiranje uspjeha koje bilježi hrvatsko gospodarstvo.

'Danas smo od oporbe prije svega vidjeli negaciju samih sebe. Kolegica Marković govori kako lokalni dužnosnici podnose pisano izvješće, no mi smo ovdje čuli godišnje usmeno izvješće predsjednika Vlade, na temelju kojeg trebamo iznositi stavove i raspravljati. Iako ga nisu ni čuli, kolegice i kolege iz SDP-a već su prije govora tražili stanku jer su, izgleda, unaprijed znali što će reći', rekao je Mažar. Istaknuo je da su oporbeni zastupnici, prema njegovim riječima, unaprijed odlučili kritizirati izvješće jer im 'smetaju brojke koje pokazuju napredak'.

'Ako pogledamo činjenice – od početka mandata Hrvatska ima 320 tisuća novih radnih mjesta, 18 kvartala zaredom bilježimo gospodarski rast, imamo najnižu stopu nezaposlenosti u povijesti i najbolju turističku sezonu. Kreditni rejting, koji je za vrijeme SDP-a bio u kategoriji ‘smeća’, sada je na investicijskoj razini. Na početku mandata imali smo omjer jedan nezaposleni na četiri zaposlena, a danas jedan na 23', naveo je Mažar. Dodao je da Hrvatska po razini razvijenosti u Europskoj uniji sustiže Mađarsku i Portugal, a pretekla je Slovačku, Latviju i Bugarsku.

'Sve te brojke, koje dolaze i od neovisnih financijskih agencija, nekome očito smetaju. I to je ta razlika između Vlade koja radi i oporbe koja samo kritizira', rekao je. Mažar se osvrnuo i na optužbe vezane uz bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, usporedivši ih s, kako kaže, 'licemjerjem oporbe' na primjeru Zagreba.

'Dok prozivaju HDZ, u Zagrebu gdje vladaju SDP i Možemo, imamo aferu Hipodrom. Optuženi Kosta Kostanjević vraćen je na posao, a podpredsjednica Gradske skupštine primat će 3600 eura mjesečno. Dakle, Beroš ne može, ali kod njih može. To je to licemjerje koje danas vidimo', poručio je Mažar.

Analiza inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber poručila je da je hrvatsko gospodarstvo otporno, ali da živimo u vrlo neizvjesnim i nesigurnim vremenima i da nam predstoji poprilično težak period ispred nas.

'Profitabilnost hrvatskih poduzeća 55 posto je niža od europskog prosjeka, a neto marže su upola manje. Uz to, imamo galopirajući trošak radne snage, trošak energije veći je za 12 posto. I onda kad sve to stavite zajedno, naravno da je logično da imamo tvrdokornu inflaciju koju je teže pobijediti', istaknula je Weber. Dodala je kako snažan rast plaća i kupovne moći građana, uz sezonsku ovisnost o turizmu, pridonosi 'tvrdokornoj inflaciji' koju je teško obuzdati.

'To su jednostavne ekonomske zakonitosti. Ako imate raspoloživu potražnju, a imamo potražnju u svim segmentima gospodarstva, od kupnje stanova i nekretnina pa do putovanja, pa do svih ostalih dijelova života, onda naprosto morate računati na rast inflacije i na definitivno tvrdokorniju inflaciju koju mi svjedočimo. Ja ne kažem da je to ni loše ni dobro, samo kažem da naprosto ekonomskoj logici ne možete pobjeći. Mi moramo birati da li ćemo snažnije povećavati plaće što radimo, ali zato moramo biti svjesni da to nosi sa sobom tvrdokorniju inflaciju koju je teže pobijediti', poručila je Weber.

Jović: Rast plaća nije glavni uzrok inflacije

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Damir Jović istaknuo je da rast BDP-a o kojem govori Vlada ne odražava stvarni život građana.

'Poduzetnici su 2024. ostvarili dobit od 9,9 milijardi eura dobiti, 66 posto više nego 2021. Kada bismo u istom tom razvoju gledali kolika je bila inflacija koja je bila 28 posto, prosječna plaća je išla 38 posto. Moramo se referirati na to da je hrana u tom istom razvoju poskupila 45 posto u cijeloj toj priči. Moramo reći da je te brojke pojela inflacija', rekao je.

Dodao je da je Hrvatska među najsporijima u EU po rastu te da prosječna plaća u privatnom sektoru, prema podacima Fine iz 2024. godine, iznosi 1171 euro - što je daleko manje od prosječne plaće, čak je manje i od medijalne plaće, rekao je.

'Nikako se ne mogu složiti s gospođom Weber, da je jedan od glavnih razloga za inflaciju, veliko povećanje plaće. Jako dobro znamo, ne moramo iznositi podatke, naši građani najbolje znaju kako žive, naši građani najbolje znaju kada uđu u trgovine, koliko su cijene hrane, kada plaćaju usluge koje su isto otišle gore, naši mladi znaju u cijeloj toj priči kako je doći danas do kvadrata stana, ako imaju nekakve minimalne plaće ili jako slabe plaće u cijeloj toj priči, tako da se nikako ne možemo složiti da je jedan od glavnih uzroka inflacije u Hrvatskoj, podizanje plaće. Podizanje plaće je samo refleksija na nekakve vanjske učinke i na sve ove troškove koje naši građani plaćaju na dnevnoj i na mjesečnoj razini', istaknuo je.

Cijene hrane

Marković je kritizirala premijera i zbog pristupa inflaciji u izvješću o stanju nacije.

'Danas smo slušali ton u kojem je on optuživao nekoga drugog pa trećeg za rast cijena. Odgovorna politika ne može se voditi tako da dođete pred govornicu i sležete ramenima i kažete: to su vanjski utjecaji', rekla je Marković. Istaknula je da rast plaća ne prati tempo rasta cijena, primjerice kave i kruha, te je pozvala na detaljnu analizu učinka sniženih cijena hrane i ponašanja trgovaca.

Weber joj je odgovorila da su proučili cijene.

'Upravo ovo ograničenje cijena pogotovo poljoprivrednih proizvoda rezultiralo je opet povećanjem uvoza i opet dodatnim utegom na naše poljoprivredne proizvođače koji nisu dovoljno konkurentni i nisu dovoljno efikasni da bi mogli konkurirati na poljoprivrednim proizvodima. Mislim da bi stvarno bilo vrijeme da ozbiljno raspravimo ukidanje ove liste zaštićenih proizvoda, odnosno da se značajno revidira', rekla je.