Mađarski premijer Viktor Orban ponovno je šokirao Europu još jednom radikalnom odlukom. Na južnoj granici prema Srbiji podići će ogradu kako bi zaustavio priljev sve većeg broja izbjeglica koji bježe iz ratom poharanim zemalja poput Sirije, Afganistana i Iraka, ali i ekonomskih migranata iz Bangladeša, Eriterije i Etiopije. Prema previđanjima Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske, ove godine u tu zemlju stići će oko 130.000 ilegalnih imigranata. Hrvatski europarlamentarci smatraju da podizanje ograda nije rješenje za problem sve većeg broja imigranata koji bježe prema Europi
'Nastavno na najavu mađarske vlade da će izgraditi ogradu visoku četiri metra u duljini od 175 km na granici sa Srbijom, kako bi fizički spriječila daljnji priljev ilegalnih migranata (oko 10.000 u posljednje vrijeme), smatram da svojevrsni 'zid' ne može biti rješenje za problem ilegalnih migracija u Europi, čak i ako je ova odluka u okvirima pravne stečevine EU', kaže Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a i EPP-a u Europskom parlamentu. Fizička prepreka, smatra, neće biti dovoljna - ako ne postoje drugi učinkoviti mehanizmi sprječavanja ilegalnih migracija. Izgledno je, objašnjava, da će krijumčari ljudima pronaći druge načine da ilegalni migranti dođu u članice EU.
'Važan aspekt pronalaska rješenja je suradnja s tranzitnim zemljama - poput Srbije. Činjenica da je nedavno uhićeno skoro 40-ak srpskih policajaca i carinika koji su se bavili trgovinom ljudima, izuzetno je zabrinjavajuća. To znači da EU u procesu pristupnih pregovora sa Srbijom mora veliku pozornost posvetiti ispunjavanju kriterija iz poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost', poručuju eurozastupnik HDZ-a.
Aktualni problem ilegalnih migracija, nastavlja, zahtijeva 'cjelovito europsko rješenje' koje se mora temeljiti na dvama osnovnim načelima: solidarnosti i odgovornosti. 'Pritom treba maksimalno iskoristiti Europsku agenciju za upravljanje i operativnu suradnju na vanjskim granicama EU - FRONTEX, Europski potporni ured za azil, posebne odjele EUROPOL-a te Fond za azil, migracije i integraciju, kao i druge mjere koje EU poduzima u posljednje vrijeme poput pomorske operacije na Sredozemlju ili stavljanja na raspolaganje dodatnih proračunskih sredstva za operacije Triton i Posejdon', misli Plenković.
Problem ilegalnih migracija, dodaje, treba adresirati na njegovu izvoru, odnosno, suradnjom sa zemljama gdje se zbog ratova, kriza, siromaštva i pokreću valovi migranata, prije svega na Bliskom istoku i u Africi. 'EU ima niz mehanizama (tzv. Rabat, Kartum, Budimpešta i Prag - procesi) putem kojih vodi dijalog sa zemljama odakle dolaze migranti, a priprema se i velika konferencija u studenome na Malti gdje će se susresti šefovi država i vlada EU s afričkim državnicima', jasan je eurozastupnik.
U kontekstu Europske migracijske politike, a slijedom predložene Komisijine Agende o migracijama - članice EU, kaže, rade na kombinaciji mjera politika unutarnje i vanjske sigurnosti radi suzbijanja ilegalnih migracija. 'S tim u vezi očekujem da Europsko vijeće idućeg tjedna donese odluke o daljnjem radu na Unutarnjoj sigurnosnoj strategiji EU, kao i novoj širokoj Strategiji EU za vanjsku i sigurnosnu politiku tijekom 2016. godine', zaključio je Plenković.
Eurozastupnik ORaH-a i skupine Zeleni / Europski slobodni savez Davor Škrlec kaže da Orban s ovom ekscentričnom najavom, kao i nekim drugim izjavama, prije provocira Europsku uniju, odnosno, Europsku komisiju. 'Orban je nedavno imao prijedlog za uvođenjem smrtne kazne, a sada bi gradio zid. Očito ide u neku radikalizaciju kojom želi pokazati kako štiti nacionalni dignitet Mađara i valjda ispunjava ono što je obećao na nacionalnim izborima, iako to zapravo nije u koncesiji nikakve europske politike', objašnjava Škrlec i dodaje da je jasno da provocira i Komisiju i Parlament i sve institucije europske politike.
Europska komisija, nastavlja, može protiv Orbana i Mađarske pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu, ali misli da ne treba kažnjavati mađarski narod zato što ima premijera koji je malo na svoju stranu. Eurozastupnik smatra da ljude treba smjestiti i procijeniti jesu li njihovi zahtjevi opravdani i koji su motivi njihova dolaska jer treba biti oprezan s obzirom na to da se u masi mogu potkrasti i oni koji nemaju dobre namjere.
'Problem je što ta procedura predugo traje, oni koji dođu u Hrvatsku od šest do devet mjeseci, to vrijeme lutaju po zemlji uz minimalne prihode i loše životne uvjete. Stjecajem okolnosti zbog toga mogu postati prijetnja tako da uđu u kriminal, ne svojom voljom, nego samo da prežive', upozorava Škrlec. Europarlamentarac ORaH-a predlaže da bi, ovisno kojoj skupini imigrant pripada, mogli uvesti primjere prakse koju imaju druge države, poput Kanade, gdje se unaprijed zna koji su profili zanimanja interesantni. Tako bi u EU ljudi točno znali unaprijed gdje će aplicirati.
Škrlec misli da je kvota koja se predlaže za prihvat izbjeglica u EU preniska. 'Zemlje koje graniče sa Sirijom, poput Libanona, primile su milijun i pol, dva milijuna izbjeglica iz te zemlje. Što je onda 30 tisuća? Sjetimo se da je u Hrvatskoj bilo milijun i pol izbjeglica', podsjetio je. Problem je što imamo vlade u Europskoj uniji koje su na vlast došle upravo na platformi radikalizacije odnosa prema izbjeglicama, misli Škrlec, i sad je njima problem kako objasniti svojim građanima, koji su ih na temelju toga izabrali, da oni moraju prihvatiti još neke imigrante koji dolaze u Italiju i Francusku. 'To je problem i bumerang koji im se na neki način vratio', zaključuje Škrlec.
