"Podržavamo bilo kakvu inicijativu za mir, ali Europa ne bi trebala čekati tuđe inicijative. Mi smo snažan kontinent temeljen na vladavini prava, a ovo se odvija na našem kontinentu te nam je potrebna bliska koordinacija", poručio je Frieden na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima.

Prošli tjedan procurio je američki nacrt mirovnog plana od 28 točaka za koji su ukrajinski i europski dužnosnici smatrali da previše popušta Moskvi. Europske države dale su svoj protuprijedlog za mir na razgovorima u Ženevi, a SAD i Ukrajina objavile da su stvorile „ažuriran i prerađen mirovni okvir” za kraj rata. 

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner u utorak se u Moskvi sastaju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija traži odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u, zadržavanje ruske kontrole nad petinom ukrajinskog teritorija te ograničenja za ukrajinsku vojsku.

Frieden je naglasio da Rusija mora shvatiti da silom ne može preoblikovati Europu, a da bi EU trebao spriječiti postavljanje "pogrešnog presedana".

"Smatramo da se svaki razgovori o europskoj sigurnosti moraju voditi uz prisustvo Europe i Ukrajine. Zahvalni smo na naporima drugih, uključujući Sjedinjene Američke Države, no temeljna pitanja se moraju rješavati zajedno uz punu suglasnost ukrajinskih vlasti", poručio je, dodajući da pristanak moraju dati i članice EU-a.

Plenković, koji je odnose između dviju zemalja opisao kao prijateljske, kazao je da Hrvatska i Luksemburg dijele stajalište da je i dalje potrebno voditi računa o trajnom i pravednom miru koji će osigurati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Naglasio je da Ukrajinci ne brane samo svoju zemlju, već štite slobodu cijele Europe te da treba gledati što Ukrajina želi.

"Ukrajina sada želi mir. Pristala je na taj proces koji bi trebao dovesti do mira, no jako je važno kakav će biti i za samu Ukrajinu, kakve će biti političke posljedice kada se postigne te kakav će biti signal za slične situacije diljem svijeta, a možda i u Europi", izjavio je hrvatski premijer.

Zamrznuta ruska imovina

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas zauzela se u ponedjeljak za to da se zamrznuta ruska imovina koristi za reparacijski zajam za Ukrajinu, čemu se najviše protivi Belgija, gdje je deponirana većina tih sredstava.

Na pitanje novinara o tome, Frieden je odgovorio da razumije zabrinutost Belgije te da bi se ona trebala uzeti u obzir, ali da službeni dokumenti Europske komisije o rješavanju tog pitanja još uvijek nisu predstavljeni i da će se o tome raspravljati na kolegiju povjerenika u narednim danima.

"Moramo osigurati da je to nešto što je pravno održivo i nešto što neće ugroziti financijsku stabilnost europodručja, no posve razumijem argument da bismo trebali pokušati kazniti agresora Rusiju i vidjeti kako možemo primijeniti dodatan pritisak na nju tako da joj kažemo da bi imovina koju ima u Europi mogla biti cijena koju mora platiti za odštetu u Ukrajini", rekao je Frieden.

Plenković je rekao da postoji jako puno slojevitih tema, među kojima je i ugled EU-a u smislu destinacije za treće države koje "polaže svoje novac na račune različitih banaka", zbog čega pravna podloga iskorištavanja zamrznute imovine mora biti čvrsta i stabilna. "Vode se razgovori, naša je intencija pomoći Ukrajini, ali na način koji neće dovesti do destabilizacije, a posebno ne financijske destabilizacije tih država gdje se većina fondova nalazi", kazao je.

Hrvatski premijer je rekao je jedna od važnih tema kako osigurati otprilike 130 milijardi eura za financiranje "ne samo za obrambene potrebe Ukrajine, nego i cijelog ekonomskog i državnog financijskog krvotoka".

"S te strane razgovaramo na razini EU-a, na razini Komisije o tome koji bi prijedlog bio najbolji da se osiguraju ta sredstva i da se Ukrajini u okolnostima koje nisu nimalo jednostavne pokuša pomoći da financijski i ekonomski funkcionira".