Cijena nafte Brent trenutačno je oko 25 posto viša nego na početku sukoba i iznosi oko 90 dolara za barel. Dizel je, međutim, u Europi poskupio više od 70 posto, gotovo tri puta više od sirove nafte.

Razlog je sve veći manjak naftnih prerađevina. Rat je izbacio iz pogona dvadesetak rafinerija na Bliskom istoku, promet kroz Hormuški tjesnac ozbiljno je poremećen, a prerada nafte u Rusiji smanjena je zbog ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu. Istodobno padaju i globalne zalihe.

Energetski stručnjak Davor Štern za Jutarnji list upozorava da bi zbog toga dizel mogao nastaviti poskupljivati i u Hrvatskoj.

"Sigurno je jedino to da će u Hrvatskoj cijena biti u skladu s cijenama na Mediteranu, a kolika će točno biti, ovisi o tome koliko će se Vlada moći i htjeti odreći dijela trošarina i uvesti 'plivajući' PDV", rekao je.

Štern upozorava da se nestašica već osjeća.

"Već sada manjka dizela, a što je neke robe manje, njezina je cijena veća", kaže.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, svjetske rafinerije u drugom su tromjesečju dnevno prerađivale 5,1 milijun barela manje nego godinu ranije. Procjenjuje se da na tržištu trenutačno nedostaje oko milijun barela naftnih prerađevina dnevno.

Štern smatra da bi velika razlika između cijene sirove nafte i gotovih derivata mogla potrajati. Objašnjava da su se tržišta sirove nafte i derivata posljednjih godina praktički razdvojila pa gorivo može poskupljivati čak i kada cijena same nafte nije osobito visoka.

Smatra i da bi Hrvatska mogla iskoristiti vlastitu rafinerijsku infrastrukturu kako bi ublažila udar na potrošače.

"Ako država može ograničavati marže na benzinskim postajama, na isti bi način mogla ograničiti i maržu u preradi. Tada bi dizel koštao znatno manje nego što ga danas plaćamo na burzi", zaključio je Štern za Jutarnji list.