Dok se svijet suočava sa sve višim cijenama goriva, a ponegdje i nestašica, pitanje je što će se dogoditi u Hrvatskoj. Energetski stručnjak Jasminko Umićević sugerira da ne trebamo strahovati, ali da trebamo pripremiti novčanike
Gorivo bi u Hrvatskoj ponovno moglo poskupjeti. Već su objavljene prve procjene cijena koje bi na snazi trebale biti od utorka. Iako je cijena nafte pala, cijena dizela nastavlja rasti. To je primijetio i energetski stručnjak Jasminko Umićević.
"Mislim da će cijene idući tjedan ponovno rasti, i to iz vrlo jednostavnog razloga – cijena dizela raste, kao i cijena benzina. Ono što je apsurdno, odnosno paradoks, jest da cijene nafte nisu toliko rasle koliko posebno cijena dizela", rekao je Umičević za HRT te objasnio:
"Na početku iransko-američkog sukoba u Hormuškom tjesnacu cijena nafte bila je oko 71 dolar po barelu, a u najvišem razdoblju dosegla je 126 dolara. Cijena dizela tada je porasla s oko 750 na 1300 dolara. Nakon smirivanja situacije nafta je pala na oko 90, a danas je oko 94 dolara, dok je cijena dizela ostala praktički ista i nastavlja rasti", naveo je.
No, treba pričekati odluku Vlade, koja svakog tjedna određuje nove cijene goriva.
vezane vijesti
A što je s plinom?
Govorilo se i o drastičnom poskupljenju plina u Europi, koje će se neminovno preliti na Hrvatsku. Kolika će biti cijena plina ovisi i o popunjenosti skladišta, a cilj je da se postrojenje u Okolima do 1. listopada napuni na 85 posto kapaciteta.
"Prije mjesec ili mjesec i pol dana bili smo na oko 51 posto popunjenosti. Hrvatska ima dovoljno plina i relativno dobar miks izvora. Imamo LNG terminal, domaću proizvodnju, koja je doduše manja, i diverzificirane druge izvore. Mislim da je realno da Hrvatska dođe do 85 posto", rekao je Umičević.
Problem je i to što je cijena plina u "futuresima", odnosno na budućem tržištu, niža od trenutačne. Zbog toga se sada ne isplati puniti skladišta
"Zato se korisnicima skladišta ne isplati kupovati sada po visokim cijenama i kasnije prodavati po nižima. Međutim, Vlada je donijela određene odluke, a HEP je dobio zadatak napuniti skladište do 85 posto, rekao je.
Dakle, samo je pitanje cijene. "Cijene plina su varirale, a nakon ljetnog poskupljenja situacija se nešto stabilizirala. Kada se sve uprosječi, ne bi trebalo biti ni značajnog povećanja cijene plina, pogotovo zato što država već subvencionira cijenu", ustvrdio je.
Moguće nestašice u Europi
U Rusiji, koja je jedan od najvećih proizvođača naftnih derivata na svijetu, događa se nestašica goriva. Energetičar umiruje domaću javnost da se to neće dogoditi i u Hrvatskoj.
"Mislim da realne bojazni nema da će doći do nestašica. Vjerujem da će se visoke cijene nastaviti, to je ono što je najveći problem. Bez obzira na to što je tržište dizela jako kratko, posebno u Europi. Glavni razlog je u ovom trenutku Hormuški tjesnac i svi oni problemi koji proizlaze iz njega", dodao je Umičević.
No, problem postoji. Naime, europske rafinerije nemaju kapaciteta za proizvodnju dizela, a potrošnja tog goriva je veća nego u Americi.
"Europske rafinerije su potkapacitirane za dovoljnu proizvodnju dizela, jer europsko tržište je dizelsko tržište. Danas smo u situaciji da je Europa smanjila u posljednjih 20-ak godina za 30 posto svoje rafinerijske kapacitete. Pod onim: bolje da uvozimo nego da proizvodimo. I ovo su sad rezultati", istaknuo je i dodao da su problematični i izvori uvoza dizela.
"Prije je glavni izvor bila Rusija. Nakon sankcija sve se prebacilo na arapske zemlje. Sad imamo problem s arapskim zemljama. I u posljednje vrijeme veliki su problemi, nakon ukrajinskih, nove taktike uništavanja rafinerija. Zato nema dizela. Tržište je kratko, uvijek je tako, kad je ponuda manja, onda su cijene više", objasnio je Umićević.
Hrvatska se osigurala
Srećom, Hrvatska ima riječku rafineriju, koja još uvijek ne radi punim kapacitetom, jer se još provode testiranja. No, već sljedeće godine će raditi punim kapacitetom.
"Ali važno je sad, u ovom trenutku, da postoji proizvodnja, da se ne ovisi o uvozu", zaključio je Umićević.
