POVRATAK MAXA PRIMORCA

Lobist hercegovačkih korijena blizak Trumpu digao Sarajevo na noge: Traži tri federalne jedinice u BiH

09.07.2025 u 23:56

Bionic
Reading

Max Primorac, lobist porijeklom iz Hercegovine koji u Bosni i Hercegovini privlači sve više pozornosti, na stranicama svog think-tanka The Heritage Foundation objavio je analizu u kojoj precizira da budućnost BiH leži u modelu tri federalne jedinice

Podsjetimo, Primorca smo na našim stranicama upoznali prije nekoliko mjeseci, kad je u svojstvu analitičara zaklade The Heritage Foundation izradio planski dokument za reformu USAID-a. Bosanskohercegovački mediji, ali i dio konzervativnih medija u Hrvatskoj, posvetili su tada značajnu pozornost informaciji da će važnu ulogu u jednoj od reformi Donalda Trumpa - ukidanju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) imati američki Hrvat porijeklom iz Hercegovine, lobist i konzultant Max Primorac.

Primorac je već u prethodnom Trumpovom mandatu radio na reformi USAID-a, mediji u BiH pišu da je blizak HDZ-u, a neki u Hrvatskoj ga povezuju s - Andrejem Plenkovićem. Jutarnji list je, naime, potkraj 2024. pisao kako je Primorac 'naš čovjek za vezu s Trumpom', koji je, navode, 'i premijera Plenkovića spojio s izabranim predsjednikom'. Najnovijom je objavom na stranicama The Heritage Foundationa opet privukao značajnu pozornost u bosanskohercegovačkim medijima, pa tako njegov tekst Dnevni avaz naziva 'skandaloznim', a analiza vjerojatno neće ostati ni bez političkih reakcija, budući da dolazi, u neku ruku, iz kampa bliskog aktualnom američkom predsjedniku.

No što to stoji u Primorčevoj novoj analizi pa da je tako uzburkalo duhove u Sarajevu?

Poziv na ukidanje Bonskih ovlasti i vraćanje suvereniteta BiH

Primorac tvrdi da Bosnom i Hercegovinom ne upravljaju konstitutivni narodi, već skupina međunarodnih diplomata s prekomjernim ovlastima, čime je zemlja lišena suvereniteta. Kritizira tzv. Bonske ovlasti Visokog predstavnika koje omogućuju smjenjivanje izabranih dužnosnika i nametanje zakona, što vidi kao uzrok političke nestabilnosti i oduzimanja odgovornosti domaćim institucijama. Predlaže da SAD jednostrano povuče podršku tim ovlastima te da se američka politika prema BiH usmjeri prema jačanju lokalne odgovornosti i suvereniteta.

Kaja Kallas u BiH
  • Kaja Kallas u BiH
  • Kaja Kallas u BiH
  • Kaja Kallas u BiH
  • Kaja Kallas u BiH
  • Kaja Kallas u BiH
    +7
Pitanje je što će Europska unija, čija visoka predstavnica Kaja Kallas je nedavno bila u Sarajevu, reći o ovim idejama iz Trumpova kampa Izvor: Profimedia / Autor: Denis Zuberi / AFP / Profimedia

Model triju federalnih jedinica kao rješenje

Primorac smatra da je postojeći ustroj BiH disfunkcionalan i da bi uspostava triju ravnopravnih federalnih jedinica – bošnjačke, hrvatske i srpske – bila u skladu s dejtonskim načelima. Time bi se smanjile birokracija i separatističke napetosti, omogućilo samoupravljanje svakom narodu te osigurao politički prostor za manjine. Poziva na provedbu presuda koje potvrđuju neustavnost sadašnjeg izbornog zakona i ukazuje na dugotrajnu diskriminaciju Hrvata, čija je brojnost prepolovljena od 1991., piše Primorac.

Strano uplitanje, američki interesi i energetska sigurnost

U analizi se upozorava na štetno uplitanje američkog veleposlanstva u donošenje zakona koji centraliziraju kontrolu nad državnim resursima, osobito plinskom infrastrukturom. Primorac navodi kako je odbijanje uspostave hrvatskog plinskog poduzeća ugrozilo energetsku suradnju s Hrvatskom i američke interese, a pogodovalo ovisnosti o ruskom plinu. Kritizira praksu američkih sankcija prema izabranim dužnosnicima te zagovara smanjenje utjecaja State Departmenta i izmjene u diplomatskim predstavništvima.

Nametanje ‘bosanskog identiteta’ i zanemarivanje konstitutivnosti naroda

Primorac optužuje međunarodnu zajednicu i OHR za pokušaj nametanja građanskog, "bosanskog" identiteta koji u praksi favorizira Bošnjake i potkopava ravnotežu uspostavljenu Daytonskim sporazumom. Tvrdi da se etnički identitet pokušava zamijeniti centraliziranim modelom vlasti, pri čemu Bošnjaci dominiraju političkim i institucionalnim okvirom. Kritizira praksu izbora hrvatskih predstavnika bošnjačkim glasovima i upozorava da je koncept “jedan čovjek – jedan glas” neprihvatljiv u zemlji zasnovanoj na ravnopravnosti triju naroda.

Vanjski akteri, radikalizacija i sigurnosni izazovi

Primorac upozorava da je disfunkcionalnost BiH otvorila prostor za djelovanje vanjskih sila poput Rusije, Kine i Irana. Navodi kako je politički vrh Bošnjaka obnavljao odnose s Iranom i Muslimanskim bratstvom te omogućio nastavak procesa radikalizacije kroz vanjsko financiranje i suradnju s tvrdolinijaškim vjerskim strukturama. Posebno ističe zabrinjavajuće veze s iranskim dužnosnicima i otkazivanje židovskih skupova u Sarajevu kao znak udaljavanja BiH od zapadnih vrijednosti i savezništava.