BIVŠI DIREKTOR TVRDI

'Ljubljanska banka nema imovine u Sloveniji'

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 07.12.2010 15:08
  • Objavljeno 07.12.2010 u 15:08
Ljubljanska banka

Ljubljanska banka

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Direktor 'stare' Ljubljanske banke (LB) Borut Ožura izjavio je da njegova banka nema imovine u Sloveniji, komentirajući tako mogućnost da dvije pravomoćne presude slovenskih sudova u njenim sporovima sa štedišama iz Hrvatske i BiH postanu presedan za ostale slučajeve, navode u utorak slovenski mediji

'Sudovi rade svoj posao, ali oni moraju i utvrditi gdje je imovina banke iz koje bi se štediše mogli namiriti', rekao je Ožura za mariborski dnevni list Večer.

On je tako komentirao najnoviji slučaj štediše iz Sarajeva, koji je LB tužio na sudu u Frankfurtu u Njemačkoj, pa je nakon višegodišnjeg suđenja presuđeno da ima pravo na povrat više od 80.000 dolara s pripadajućim kamatama. To je sada potvrdio i slovenski sud u Ljubljani, pa bi po zakonu trebalo doći do ovrhe.

To je druga presuda nekog slovenskog suda u korist starih deviznih štediša, nakon što je općinski sud u Ljubljani u ožujku ove godine presudio u korist jedne Zagrepčanke, a na slovenskim sudovima je još stotinjak sličnih parnica u kojima štediše LB-a zahtijevaju svoju štednju 'zamrznutu' iz vremena bivše SFRJ.

Ožura sumnja da dvije presude u korist štediša mogu poslužiti kao sudski presedani koji će utjecati na cijelu problematiku odnosa banke i štediša, a sumnja i u mogućnost sudske ovrhe, jer LB 'nema imovine u Sloveniji'.

Banka ima imovinu izvan Slovenije u obliku svojih potraživanja, rekao je Ožura, dodajući da zato postoji teoretska mogućnost da se tužitelji banke namire kad se definira ta imovina, a to su po njegovim riječima potraživanje banke prema poduzećima u bivšoj SFRJ te njen udio u bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ).

Sve ovisi o sukcesijskim pregovorima u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu - da je taj proces završen, štediše su već mogle doći do svojih deviza, rekao je Ožura.

Slovenija je nakon financijske krize i problema s osiguranjem isplate deviznih depozita građana nakon raspada SFRJ pokrenula postupak sanacije banaka u državnom vlasništvu koja je završena 1997. godine, te dala jamstva za deviznu štednju slovenskih štediša.

Za deviznu štednju ostalih štediša Ljubljanske banke nisu preuzeta jamstva, nego je to stavljeno u 'sukcesijski' okvir. Slovenska vlada smatra da bi staru deviznu štednju trebalo podmiriti po 'teritorijalnom načelu', što povezuje i s utvrđivanjem konačne bilance stanja bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) prilikom raspada bivše države, jer je ona jamčila za deviznu štednju građana.

Sanacija najveće banke, Ljubljanske banke (LB), u Sloveniji započeta je 1993. godine i nije završena. Naime, 1994. godine ustavnim je zakonom osnovana Nova Ljubljanska banka (NLB) koja se ne smatra pravnom nasljednicom LB-a iako je preuzela njenu aktivu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi