osvojila zastupnike

Lagarde na ispitivanju u Europskom parlamentu: Pred nama su izazovi, treba zadržati stimulativnu monetarnu politiku

04.09.2019 u 16:39

Bionic
Reading

Gospodarstvo eurozone se u nadolazećem vremenu suočava s određenim rizicima, vezanim ponajprije uz vanjske čimbenike, i stoga je neophodno produljiti primjenu stimulativne monetarne politike, izjavila je u srijedu Christine Lagarde, kandidatkinja za predsjednicu Europske središnje banke (ECB).

Lagarde je u Bruxellesu odgovarala na pitanja članova Odbora za gospodarstvo i monetarne poslove Europskog parlamenta uoči glasovanja u EP-u o njezinoj kandidaturi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sredinom mjeseca. Sadašnja šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 2011., Lagarde bi 1. studenoga na čelu EBC-a trebala zamijeniti Maria Draghija.

"Izazovi koji opravdavaju sadašnju politiku ECB-a nisu nestali. Eurozona se u nadolazećem razdoblju suočava s određenim rizicima, vezanim ponajprije uz vanjske čimbenike, i inflacija se i dalje kreće ispod zadanog cilja ECB-a. Slažem se s ocjenom upravnog vijeća da je nepohodno na dulje vrijeme zadržati krajnje stimulativnu monetarnu politiku kako bi inflaciju vratili ispod, ali blizu 2 posto", kazala je Lagarde.

Kako bismo potaknuli rast, nastavila je,  potrebne su nam "nekonvencionalne mjere", no ECB također mora obratiti pažnju na "moguće neželjene posljedice" primjene tog lijeka.

"Moramo ozbiljno shvatiti bojazni ljudi. I dalje moramo ostati privrženi stabilnosti cijena, no primjena nekonvencionalnih mjera, koje i dalje imaju pozitivan učinak, mora se trajno motriti", upozorila je Lagarde.

Lagarde želi pojačati napore i uvesti mjere koje će ojačati ulogu eura na međunarodnoj razini.

U svom uvodnom govoru se osvrnula i na dovršenje jedinstvenog tržišta kao jednog od najmoćnijih oruđa za širenje novih tehnologija i podizanje produktivnosti, dok bi se istovremeno ograničavanjem "socijalnog dumpinga"  štitili potrošači i standardi rada.

"Ovo je točno za realnu ekonomiju, posebice u sektoru usluga, ali u financijskom sektoru", rekla je Lagarde i u tome istaknula "ključnu" ulogu Parlamenta kao suzakonodavca.

No, iako je kazala da će biti otvorena prema novim tehnologijama, Facebook, koji će sljedeće godine pokrenuti novu virtualnu valutu Libru, bio bi naivan ako misli da u Lagarde ima sigurnog saveznika.

Libra, kako ocjenjuju stručnjaci, ima potencijal napraviti ono što mnoge kriptovalute nisu uspjele, iako im je to bio glavni cilj, a to je preokrenuti banke, kredite, transakcije i općenito cijeli financijski sektor. U digitalnoj ekonomiji cilj je sigurno, brzo i jeftino slati i primati novac, te raspolagati s njime onog trenutka kada vam treba, bez nekih velikih čekanja.

"Mišljenja sam da kriptovalute, bez obzira da li se radi o Librama ili digitalnim valutama središnje banke, moraju podlijegati svim pravilima i regulaciji koje se odmose na te aktivnosti", izjavila je Lagarde.

Po njezinim riječima, to znači biti podozriv prema rizicima vezanim uz financijsku stabilnost, privatnost ili kriminalne aktivnosti.

Govoreći o fiskalnim mjerama, potrebnim za stabilizaciju gospodarstava tijekom loših razdoblja te kako ne bi preopteretili monetarnu politiku, založila se za smisleni fiskalni instrument eurozone kao dobrodošlu dopunu.

"Drugim riječima, moramo radije dodatno institucionalizirati suradnju nego vjerovati da će se u krizama pojaviti sama od sebe", rekla je Lagarde.

Za monetarnu politiku, čija učinkovitost u konačnici ovisi o otpornosti financijskog sustava,  je kazala da je ključno da gleda unaprijed i razmatra širi kontekst unutar kojeg se postiže stabilnost cijena.

"Središnje banke se sve više suočavaju s novim vrstama izazova poput klimatskih promjena, razornog utjecaja tehnoloških promjena i mogućeg fragmentiranja sadašnjeg multilateralnog poretka i tu vidimo kako je ključno da monetarna politika gleda unaprijed i razmatra širi kontekst unutar kojeg se postiže stabilnost cijena", istaknula je ta francuska odvjetnica sa zavidnom karijerom.

Lagarde nije propustila spomenuti i pitanje okoliša i klimatskih promjena, što je bila pjesma za uši europarlamentaraca, uključujući i zastupnike iz redova Zelenih koji su pohvalili njezine "dobre namjere"  da "ozeleni" i samu Europsku središnju banku.

Izrazila je jasnu namjeru da instituciju u Frankfurtu kojoj želi biti na čelu uključi u borbu protiv klimatskih promjena mada je svjesna da je glavna uloga ECB-a očuvanje stabilnosti cijena te upravljanje eurom i monetarnom politikom u eurozoni.

"Moje osobno mišljenje da u stvari svaka institucija danas mora imati klimatske promjene i zaštitu okoliša kao dio svoje misije", rekla je Lagarde.

Zastupnici su s odobravanjem primili njezine riječi.

"Pomno ćemo pratiti da li će svoje zelene riječi popratiti i zelenim akcijama", napisao je na Twitteru njemački zastupnik Sven Giegold i poručio da ukoliko "se klima uruši, više neće biti niti stabilnog financijskog sustava".

Nakon što su čelnici zemalja EU-a na dramatičnom sastanku o raspodjeli vodećih pozicija u Uniji za čelno mjesto u EBC-u odabrali poznatu međunarodnu odvjetnicu i direktoricu MMF-a bez znanja i iskustva u gospodarstvu, brojni su ugledni mediji tu odluku nazvali rizičnom.

"Vođenje središnje banke je nuklearna fizika. Ako to ne učinite kako treba, posljedice mogu biti tragične", napisao je Politico i podsjetio da je izbor 64-godišnje Lagarde bio ishod njemačko-francuske "trgovine"  u kojoj je za uzvrat za čelnicu Europske komisije izabrana Njemica Ursula Von der Leyen.

Bez doktorata u ekonomiji i bez iskustva u bankarstvu i monetarnoj politici, Legarde je ponajprije, kako su ustvrdili mediji, "politička rock zvijezda".

Nakon njezinog imenovanja, kamatne stope su pale na rekordno nisku razinu, što je bio jasan znak da se od nje očekuje da slijedi Draghija i učini "sve što treba"  da se zaštiti euro i osigura nesmetano kolanje novca.

Lagarde bi trebala preuzet dužnost u trenutku gospodarske neizvjesnosti, kada je gospodarski rast u eurozoni usporio na puzajuću razinu.  

Sam MMF, koji je bio pod palicom Lagarde,  pred njezino je imenovanje upozorio da "postoji opasnost da eurozona uđe u dulje razdoblje anemičnog rasta i inflacije".

Financial Times ističe da je predsjedanje ECB-om, kao jedinom pravom federalnom institucijom EU-a, daleko značajnije od predsjedanja Komisijom.