Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ustvrdio je da Kijev pokušava izazivanjem novih incidenata dublje uvući zapadne saveznike u rat te poručio da ruske obavještajne službe posebnu pozornost posvećuju takvim potezima.

Prema Peskovu, ukrajinske vlasti već su pokušavale, pokušavaju i nastavit će pokušavati izvoditi provokacije kako bi 'svoje zapadne pokrovitelje uvukle dublje u rat', prenosi ruski TASS.

'To je pitanje kojem naše obavještajne službe posvećuju posebnu pozornost. One rade svoj posao', rekao je Peskov.

Osvrnuo se i na slučaj bivšeg zaštitara britanskog veleposlanstva u Moskvi, za kojeg ruske vlasti tvrde da je bio agent ukrajinske sigurnosne službe koji je prikupljao informacije o britanskim diplomatima.

Peskov je rekao da bi navodni gubitak kontrole Kijeva nad vlastitim operacijama trebao izazvati zabrinutost u europskim prijestolnicama.

Moskva odbila prijedlog o zračnom primirju

Kremlj je u četvrtak odbacio prijedlog o međusobnoj obustavi zračnih napada između Rusije i Ukrajine, čime je signalizirao da Moskva namjerava nastaviti s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, piše Kyiv Independent.

Peskov je rekao da Kijev ne nudi trajno rješenje koje bi bilo u skladu s ruskim interesima, već traži primirje upravo na području koje je, kako je rekao, ukrajinska 'Ahilova peta'.

Izjave Peskova uslijedile su nakon najnovijeg američko-ukrajinskog prijedloga za uspostavu zračnog primirja. O tom se prijedlogu razgovaralo tijekom prošlotjednog posjeta američkih izaslanika za mir Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera Moskvi i Kijevu.

Prijedlog je predviđao uzajamno zaustavljanje zračnih napada, no iz Kremlja sada poručuju da takav dogovor ne smatraju dovoljnim korakom prema trajnom rješenju.

Kremlj odbacuje tvrdnje o opasnosti za Zelenskog

Jedna od tema bila je i tvrdnja da je dron gotovo pogodio zrakoplov kojim je Zelenski iz Moldavije putovao prema Norveškoj. Norveški premijer Jonas Gahr Støre rekao je da je zrakoplov ukrajinskog predsjednika bio gotovo pogođen dronom, dok su iz Kijeva poručili da je ta tvrdnja pretjerana. Moldavske vlasti potvrdile su da je njihov zračni prostor privremeno bio zatvoren zbog ulaska dronova.

Peskov je incident opisao potpuno drukčije.

'Ta imaginarna prijetnja zrakoplovu nikada nije postojala, a Ukrajinci su to već priznali', ustvrdio je glasnogovornik Kremlja.

'Ukrajina pribjegava terorističkim aktivnostima'

Peskov je rekao i da Vladimir Putin svakodnevno s vojnim dužnosnicima razgovara o ratu u Ukrajini i mjerama zaštite ruskih objekata od napada.

Ustvrdio je da Kijev, nakon što nije uspio promijeniti situaciju na bojišnici, pribjegava drugim oblicima djelovanja.

'Ne uspijevajući preokrenuti jasnu dinamiku na bojišnici, Ukrajinci pribjegavaju takvim terorističkim aktivnostima', rekao je Peskov.

Moskva o napadima na brodove: 'Otvorili su Pandorinu kutiju'

Posebno se osvrnuo na napade na brodove u Crnom moru. Peskov je tvrdio da se velik broj komercijalnih brodova koristi za prijevoz oružja ukrajinskoj vojsci te da će takvi brodovi biti uništavani.

Na pitanje mogu li napadi na brodove negativno utjecati na odnose Rusije i Turske, odgovorio je niječno.

Peskov je pritom odbacio odgovornost Moskve za početak takvih napada.

'Rusija ovo nije pokrenula. Želim podsjetiti na izjavu predsjednika Putina, koji je rekao da mi nismo izvodili takve napade. Tek nakon što su Ukrajinci počeli napadati našu civilnu infrastrukturu i gospodarske objekte otvorili su Pandorinu kutiju', rekao je.

Moskva upozorava Latviju zbog carina

Peskov je komentirao i odluku Latvije o uvođenju carina na žitarice iz Rusije i Bjelorusije. Prema njegovim riječima, Latvija bi zbog toga mogla mnogo izgubiti jer su ti proizvodi bili korisni i za njezino gospodarstvo.

Kazao je da se nastavljaju trgovinski ratovi te da se Latvija očito ugleda na 'prekomorske metode' uvođenja carina.

'Globalna tržišta mnogo su veća od same Latvije i uvijek postoje alternativna tržišta', poručio je.

Na samitu BRICS-a i pitanje zaobilaženja ograničenja

Peskov se osvrnuo i na predstojeći samit BRICS-a, kazavši da će jedna od tema biti načini na koje države članice mogu olakšati međusobna plaćanja.

'Brojne zemlje unutar BRICS-a suočavaju se s pritiskom i nezakonitim ograničenjima trećih zemalja. Naravno, te zemlje traže načine da olakšaju međusobna plaćanja dok razvijaju gospodarsku suradnju, primjerice stvaranjem zajedničkih investicijskih platformi', rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo će takva pitanja biti na dnevnom redu predstojećeg samita.