politički, ali i oružani otpor

Macronu je samo još to falilo: Mjesec dana uoči izbora, Korzikanci se opet žele odcijepiti od Francuske. Doznajte sve o njihovoj višestoljetnoj borbi za neovisnost

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 20.03.2022 20:57
  • Objavljeno 20.03.2022 u 20:57
U nedjeljnom prosvjedu na Korzici ozlijeđeno je 67 osoba, a među njima je 44 policajca

U nedjeljnom prosvjedu na Korzici ozlijeđeno je 67 osoba, a među njima je 44 policajca

Izvor: Profimedia / Autor: Pascal POCHARD-CASABIANCA / AFP / Profimedia

Nedavni nasilni prosvjedi korzikanskih nacionalista natjerali su Pariz da razmisli o dodjeli autonomnog statusa tom sredozemnom otoku s višedesetljetnom poviješću zahtijevanja političke autonomije. Korzikanci, osobito oni mlađi i nezaposleni, uvjereni su da bi im odcjepljenje od Francuske donijelo bolji život i svjetlije perspektive, a mi donosimo priču o korzičkom nacionalnom pokretu koji je nerijetko posezao i za oružjem kako bi izborio neovisnost od Pariza

Prosvjednici u gradu Bastia na sjeveru Korzike napali su prošlog vikenda javne zgrade i bacali projektile na policiju nakon što su tisuće prosvjednika prošlog tjedna bjesnili zbog napada na zatvorenog nacionalista u zatvoru u kontinentalnoj Francuskoj. Napadi na policiju oživjeli su dugogodišnje napetosti između Korzike i Pariza manje od mjesec dana prije francuskih predsjedničkih izbora.

Francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin je poručio da je Pariz spreman olabaviti svoj stisak nad Korzikom u procesu koji bi mogao dovesti do autonomnog statusa otoka o kojem tek treba odlučivati. Darmanin je pokušao smiriti strasti najavivši da će rješavanje statusa Korzike biti prioritet tijekom mogućeg drugog mandata aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona.

Izvor: Wochit / Autor: AFPTV

Da Korzikanci već duže vrijeme ne vjeruju Parizu govori i slučaj iz 2003. godine kada je Macronov prethodnik i tada ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy bio prisiljen održati politički sastanak u lokalnoj zračnoj luci jer su prosvjednici blokirali njegov dolazak na otok. Strpljenje Korzikanaca je ponovno popustilo nakon što su dvojica zatvorenika napala borca za korzičku neovisnost Yvana Colonnu koji u zatvoru u Arlesu izdržava kaznu doživotnog zatvora zbog ubojstva prefekta Korzike Claudea Erignaca 1998. godine. Colonna već duže vrijeme traži od Pariza da kaznu služi na Korzici, što mu nikad nije odobreno, a francusko ministarstvo pravosuđa je izvijestilo da će napadače na doživotnog osuđenika premjestiti u drugi zatvor.

  • +1

Prosvjed na Korzici

Izvor: Profimedia / Autor: Pascal POCHARD-CASABIANCA / AFP / Profimedia

Predmet sukoba Talijana i Francuza

Predsjednik Macron je, prilikom posjeta Korzici 2018. godine, poručio da je otok neodvojiv dio Francuske te da Pariz neće priznati korzički jezik niti će doći do izmjena zakona koji otežava strancima stjecanje imovine ili pravo boravka na Korzici, a što zagovaraju tamošnji separatisti. I tom prilikom su izbili prosvjedi korzičkih nacionalista pa je Pariz uzvratio slanjem posebne predstavnice Jacqueline Gourault radi razvijanja dijaloga s otočanima koji zahtijevaju više demokracije i poštovanja prema Korzici.

Korzika je jedna od 18 administrativnih regija u Francuskoj i četvrti po veličini otok u Sredozemlju koji po važećem zakonu ima tek nešto veću autonomiju od ostalih francuskih regija. Zbog svoje strateške važnosti u Sredozemlju, Korzika je često bila predmet oružanih sukoba između Francuza i Talijana. Otok je stoljećima bio pod upravom grada države Genove koji je Korziku ustupio Francuskoj 1768. godine kako bi otplatila nagomilane dugove. Borbu Korzikanaca protiv Genove, a kasnije i Pariza, pokrenuo je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće lokalni nacionalni heroj Pasquale Paoli, no unatoč svemu Korzika je ostala u čvrstom „zagrljaju“ Francuza.

Ajaccio, najveći grad na Korzici

Ajaccio, najveći grad na Korzici

Izvor: Profimedia / Autor: Eric Farrelly / Alamy / Profimedia

Korzikanci se nisu mirili s vlašću Pariza te je na otoku, zbog fizičke odvojenosti od kontinentalnog dijela Francuske, zaživio korzički etnicitet, a jezik nalik na srednjevjekovno toskansko narječje (p)ostao je glavno sredstvo tvrdoglave borbe protiv Francuza.

Lokalno stanovništvo je nakon Prvog svjetskog rata zatražilo političku podršku od Talijana, ali je talijanska okupacija otoka zaustavila nacionalni pokret koji je potom tinjao tek među lokalnim intelektualcima. Nakon što se početkom 60-ih godina 20. stoljeća raspao francuski kolonijalni poredak, na Korziku doseljavaju Francuzi koji su izbjegli iz Alžira i postali privilegirani dio otočnog društva, a otok postaje poligon za nuklearna istraživanja pa se separatistima s vremenom pridružio i pokret zelenih, ali i brojni mladi nezaposleni ljudi nezadovoljni ekonomskim propadanjem Korzike.

Kako su na Korzici djelovale i manje terorističke skupine povezane s lokalnim kriminalcima, separatistički pokret je sve više jačao i doveo je 1976. do osnivanja lijevo orijentiranog radikalnog Fronta za nacionalno oslobođenje Korzike (FLNC). Skupina, iako programatski lijeva, bila je konzervativne orijentacije pa za razliku od drugih tadašnjih terorističkih skupina, nije dopuštala ženama da postanu članice organizacije.

Komemoracija za ubijenog prefekta Korzike Claudea Erignaca

Komemoracija za ubijenog prefekta Korzike Claudea Erignaca

Izvor: Profimedia / Autor: Olivier Laban-Mattei / AFP / Profimedia

Hitac u potiljak pariškog izaslanika

Napadajući bombama državnu upravu na otoku, ali u kontinentalnom dijelu Francuske, FLNC je tražio od Pariza da pokrene gospodarstvo na otoku i da Korzika postane porezna oaza, kao i da se svi korzički politički zatvorenici izdržavaju zatvorske kazne na otoku. Kako je Pariz ustrajno odbijao zahtjeve, FNLC je pojačao napade na otočnim vladinim uredima i infastrukturi, a 1978. su napadnuti i NATO-vi radari u Solenzari. Sve učestaliji napadi izazvali su, pak, francuske militante koji su u nekoliko navrata oružjem odgovorili na terorističke akcije FLNC-a koji je potom udario i na kontinentalni dio Francuske.

Yvan Colonna, ubojica prefekta Erignaca

Yvan Colonna, ubojica prefekta Erignaca

Izvor: Profimedia / Autor: AFP / AFP / Profimedia

Pariz je uveo opsežne antiterorističke mjere i počeo iznutra razdirati organizaciju koja se raspala na nekoliko frakcija i podfrakcija, sve dok 1997. FLNC nije objavio da prestaje s terorističkim napadima i nastavlja svoju borbu političkim putem. Korzički ekstremisti se nisu mirili s tom odlukom pa je Yvan Colonna iz radikalne skupine Sampieru u veljači 1998. hicem u potiljak ubio Claudea Erignaca kojeg je Pariz poslao na otok da u svojstvu prefekta upravlja tom administrativnom regijom. Pariz je ponovno uveo izvanredno stanje i pokrenuo lov na Colonnu koji se skrivao u korzičkim planinama sve do uhićenja 2003. godine.

Službeni Pariz je u znak dobre volje ponudio Korzikancima svojevrsnu kulturnu autonomiju i dopustio korzički jezik u osnovnoškolsko obrazovanje, no većina stanovnika tog otoka je 2003. na referendumu odbila ponudu i zatražila znatno veći stupan neovisnosti na koji Elizejska palača niti francuska vlada nisu pristali. U međuvremenu su uhićeni i ostali viđeniji članovi FLNC-a koji je oslabljen prekinuo s terorističkim akcijama.

Borba za neovisnost otoka ili barem pojačanu autonomiju ponovno je pokrenuta političkim putem 2015. godine kada je koalicija Za Korziku osvojila većinu u lokalnom parlament. Kako se koalicija vrlo brzo raspala, borbu za neovisnost je naglasnije nastavila stranka Učinimo Korziku koja i nadalje upozorava Pariz na ekonomsko zaostajanje otoka, ali i čitav niz zakona koji umanjuju korzička stremljenja za većom autonomijom i održanjem nacionalnog identiteta.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!