PRAVOSUĐE NA SKLISKOM TERENU

Koliko su hrvatski suci skloni korupciji?

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 16.07.2014 09:57
  • Objavljeno 16.07.2014 u 09:57
pešutić i korupcija u pravosuđu

pešutić i korupcija u pravosuđu

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Pixsell.hr/Thinkstock

Korupcije u hrvatskom pravosuđu gotovo i nema ili je vrlo rijetka, sudeći po podacima o procesuiranim sucima, iako u javnosti prevladava sasvim drugačiji dojam, vjerojatno posebice nakon iznimnih slučajeva kao što je bio nedavno u Rijeci gdje je splitskom sucu Robertu Pešutiću izrečena nepravomoćna kazna zatvora za uzimanje mita i zlouporabu položaja i ovlasti

Iako u svom ustrojstvu ima Samostalni sektor za suzbijanje korupcije, Ministarstvo pravosuđa ne raspolaže podacima o broju procesuiranih sudaca i državnih odvjetnika. Ono, kako nam je ukazao njegov glasnogovornik Sergej Abramov, prikuplja statističke i druge podatke o radu sudova i njihovoj ažurnosti u cijelosti, odnosno broju (ne)riješenih predmeta koji se ne raščlanjuju po zanimanjima osuđenih osoba.

No to ne znači da ne postoje podaci o procesuiranim sucima, uz ostalo, i za koruptivna djela. Naime, Državno sudbeno vijeće (DSV) kao samostalno i neovisno tijelo, uz ostalo, vodi stegovne postupke te odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca i njihovom razrješenju. Samim time raspolaže i odgovarajućim podacima o postupcima, kako onima koji su u početnoj fazi, tako i onima u kojima su izrečene pravomoćne presude.

'Ukoliko protiv suca bude pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, sudac može biti udaljen s dužnosti, a odluku donosi DSV. Ukoliko je protiv suca pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, odnosno ukoliko se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, odluku o udaljavanju s dužnosti donosi predsjednik suda', pojašnjava Dijana Rožić Frlan, tajnica Državnog sudbenog vijeća (DSV).


U 2011. godini, kako napominje, predsjednici sudova su u dva predmeta donijeli odluke o udaljenju s dužnosti sudaca zbog pokretanja kaznenih postupaka.

'Iste godine u jednom je predmetu Državno sudbeno vijeće donijelo odluku o davanju odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv suca, dok je u jednom predmetu donijeta odluka kojom se protiv suca odobrava oduzimanje slobode, određivanje pritvora i istražnog zatvora. Tijekom 2012. potonja je odluka donesena u jednom predmetu, dok je DSV u dva predmeta donio odluke kojima je odobreno pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca. Prošle godine u jednom je predmetu DSV odobrio pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, dok je odluku o udaljenju s dužnosti sudaca zbog pokretanja kaznenih postupaka u jednom je predmetu donio predsjednik suda, a u jednom Državno sudbeno vijeće', doznajemo od tajnice DSV-a.

KAŽNJAVANJE SUDACA

Od stegovnih kazni protiv sudaca, Državno sudbeno vijeće je u 2011. izreklo četiri ukora, pet novčanih kazni te jedno razrješenje od sudačke dužnosti, dok su u dva predmeta donijete oslobađajuće odluke. Tijekom 2012. DSV je protiv sudaca izrekao tri novčane kazne, 20 ukora i dva razrješenja od dužnosti, a u četiri predmeta je razrješenje od dužnosti uvjetovano i odgođeno na određeni rok ukoliko suci u tom roku ne počine jedno ili više stegovnih djela. U jednom predmetu je donijeta oslobađajuća odluka, u šest predmeta je postupak obustavljen, a u jednom predmetu zahtjev je odbijen. Prošle godine je Državno sudbeno vijeće protiv sudaca izreklo četiri ukora, šest novčanih kazni, četiri razrješenja od dužnosti, a u dva predmeta je razrješenje od dužnosti uvjetovano i odgođeno na određeni rok ukoliko suci u tom roku ne počine jedno ili više stegovnih djela. U osam predmeta postupak je obustavljen.

Naravno, svi spomenuti slučajevi procesuiranja sudaca zadnje tri godine ne odnose se na koruptivna kaznena djela. Njih je bilo manje, prosječno jedno godišnje. 'Vijeće je u tom periodu razriješilo dužnosti tri suca koji su bilo pravomoćno osuđeni za kaznena djela primanja mita, zlouporabe položaja te davanje lažnog iskaza', doznajemo od Dijane Rožić Frlan koja ukazuje da je razrješenje od sudačke dužnosti jedina sankcija koju izriče DSV protiv suca ukoliko bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti.

Ovi podaci ukazuju da je stvarna slika hrvatskog pravosuđa bitno drugačija od one kakvu, sudeći po raznim istraživanjima, građani imaju o njemu već godinama.

Primjerice, prema lanjskom globalnom korupcijskom barometru Transparency Internationala Hrvatska, ispitanici su političke stranke i sudstvo/pravosuđe navodili kao institucije gdje je korupcija najraširenija. Za političke stranke to ne čudi, budući da donedavni stranački čelnici sve više pune sudnice. No zato je zamjetan nesklad između percepcije korupcije u sudstvu i broja procesuiranih sudaca, što upućuje na zaključak da oni nisu najodgovorniji za lošu sliku pravosuđa, koliko vjerojatno gomilanje spisa i dugotrajni postupci čije trajanje i brojnost ovisi i o zakonodavnoj vlasti, vještacima, odvjetnicima…

AFERA PODMIĆIVANJE SUDACA VRHOVNOG SUDA

Prema nepravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu u aferi podmićivanja sudaca osječki poduzetnik Drago Tadić proglašen je krivim da je 2010. povezao ranije osuđene Ivana Drmića, Sanju Marketić, Srećka Jurišića i svoju suprugu Božicu Tadić Čavar u kriminalnu grupu kojoj je cilj spašavanje Branimira Glavaša na Vrhovnom sudu u slučajevima Garaža i Selotejp. Navodno su bivšoj pomoćnici ministra pravosuđa Marini Dujmović Vuković namjeravali dati 70.000 eura, a namjeravali su podmititi još troje sudaca Vrhovnog suda te se mito trebao 'popeti' na 700.000 eura. Koga su točno htjeli podmititi na Vrhovnom sudu, vjerojatno nikada nećemo doznati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!