BUFFET, GATES...

Koliko novca milijarderi ostavljaju svojoj djeci? Ne previše!

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 08.12.2015 13:02
  • Objavljeno 08.12.2015 u 13:02
Bill Gates

Bill Gates

Izvor: Reuters / Autor: Denis Balibouse

Trenutno je u svijetu 1.826 milijardera, 290 novih ove godine, koji u rukama drže 7.05 tisuća milijardi dolara, 650 milijardi više no godinu ranije i više no ikada u povijesti. Ali u zadnje vrijeme raste broj onih koji svoje golemo bogatstvo, ili barem dobar dio bogatstva, ne želi ostavljati potomcima, nego donirati za opće dobro. Početak nekog novog kapitalizma, ili 'nahrani vuka, da te gladni vuk jednoga dana ne pojede'?

Kako iskoristiti snagu biznisa u stvaranju društvenih promjena? Kako unaprijediti društvo pametnim investiranjem? Kako kreativno utrošiti kapital u rješavanju gorućih ljudskih potreba?

Howard Warren Buffett zna odgovore. Zajedno s bivšim direktorom za odnose s javnošću Zaklade Bill i Melinda Gates,Trevorom Neilsonom, unuk investicijskog gurua i čuvenog filantropa Warrena Buffetta, osnovao je 'i(x) Investments', komapniju za ulaganje u malo poznate tvrtke i one u ranoj fazi razvoja koje rješavaju probleme čiste energije, održive poljoprivrede i nestašice pitke vode. Kompanija strukturom oponaša djedov čuveni Berkshire Hathaway, konglomerat nezavisnih kompanija od željeznica do tvornica bombona, te je unuk naziva 'malom bebom Berkshire Hathaway sa savješću'.

Ali, dok djed pod svoj kišobran trpa dobro uhodane, no raznorodne kompanije poput Heinza i najnovije akvizicije, Precision Castparts Corp. (proizvodnja za zrakoplovstvo i obranu), ideja tvrtke 'i(x) Investments' je pažljivo biranje i krčenje novih (održivih) puteva u borbi za opće dobro.

To su nerijetko investicije na dugu stazu, kaže mladi Buffett, pa ni od futurističkih projekata kao što su ulaganje u uzgoj kukaca (buduću hranu za uzgoj ribe i peradi), proizvodnje postrojenja za pretvaranje prirodne vlage u pitku vodu i kompanije za proizvodnju solarne energije ne očekuje profit preko noći. To nije nikakva kritika djeda, kaže unuk, nego nadogradnja životnog djela najdarežljivijeg od svih filantropa među milijarderima, koja odgovara izazovima novog vremena. Mada su neki predviđali da bi upravo on mogao naslijediti 84-godišnjeg 'proroka', 'čarobnjaka' i 'mudraca iz Omahe' na čelu moćnog Berkshire Hathawaya, tržišne vrijednosti 328 milijardi dolara, Buffett mlađi očito kreće vlastitim putem samostalnog poduzetnika.

Iako je star 32 godine, Howard Warren Buffett iza sebe ima pristojnu karijeru. Predaje na Columbiji, vodi farmu u Nebraski, pomaže u radu obiteljskih zaklada, radio je i na ekonomskim programima za Afganistan u američkom Ministarstvu obrane. Kao da prolazi dokoličarska moda djece i unuka velikih bogatuna, nekih Paris Hiltonica i trošenja naslijeđenog obiteljskog blaga na partijanja i dizajnerske kućice za psiće, skuplje od prosjećnog doma četveročlane obitelji srednje klase.

Naravno, da milenijski izdanak starog Buffetta ne nosi prezime trećeg najbogatijeg milijardera i jednog od najutjecajnijih osoba u svijetu, teškog 63.1 milijarde dolara neto i s dnevnom zaradom od 37 milijuna, sljedeće 2016. teško bi sakupio 200 milijuna planiranih investicija. On ipak od djeda ne želi niti novčića, a djed je ionako već davno javno obznanio da 99 posto svojega bogatstva za života i nakon smrti ne ostavlja ni djeci, ni unucima, nego u dobrotvorne svrhe, uglavnom kroz Zakladu Billa i Melinde Gates, obrazlažući to riječima: ‘Ako spadaš u jedan posto najsretnijeg dijela čovječanstva, onda ostatku od 99 posto manje sretnih duguješ brigu o njima.’

I nije jedini. U zadnje vrijeme sve više mega-milijardera svoje golemo bogatstvo, ili barem dobar dio bogatstva, ne želi ostavljati potomcima. Tek što im se prvoga prosinca rodila kćerkica Max, Mark Zuckerberg i supruga Priscilla Chan objavili su u dirljivom pismu maloj nasljednici svoj plan da 99 posto dionica Facebooka ne ostavljaju njoj, nego njima planiraju tijekom godina financirati projekte, koji bi svijet maloj Max i njezinoj generaciji mogli učiniti malo boljim mjestom za život.

‘Ostavljajući djeci goleme količine novca koji nisu sami zaslužili, nije za njih od velike koristi’, izjavljuje Bill Gates. Od najbogatijeg oca na svijetu, dvije kćeri i sin nasljeđuju po 10 milijuna svaki, dok 84.9 milijardi odlazi u financiranje zaklade Bill i Melinda Gates, pokrenute 1994., koja danas raspolaže s 38 milijardi. Zakladu je debelo podupro Gatesov stari prijatelj Warren Buffett, a posebno je odjeknula zajednička kampanja 'The Giving Pledge' (Zavjet darivanja) 2010. kojom pozivaju super-bogate članove globalne zajednice da doniraju barem polovinu svojega bogatstva. Buffett je samo 2013. donirao 3.09 milijardi dolara, više nego svih 14 najvećih donatora zajedno.

Buffett obećaje najviše, a ekskluzivnom klubu najvećih filantropa pridružili su se mnogi novopečeni milijarderi iz svijeta informatičke tehnologije (IT). Iako djeci ostavlja nešto dionica, direktor Oracle-a, Larry Ellison, obećao je donirati čak 95 posto bogatstva. Na doniranje polovine imovine obvezao se i osnivač Virgin Grupe, Richard Branson, čiji se sin i kći također bave dobrotvornim radom. Među prvima koji se odazvao kampanji bio je Zuckerberg, u to vrijeme težak samo 6 milijardi, dok se danas njegova vrijednost procjenjuje na 46.8 milijardi dolara. Možda je upravo tako drastičan skok u zaradi, toliko nerealan i nadrealan, u odnosu na vlastiti trud i genijalnost pojedinca, jedan od razloga što se mnogi IT-ijevci odazivaju Buffettovom i Gatesovom apelu. Kao da osjećaju kako toliki novac u konačnici ipak nije njihov i njihove djece, nego ga moraju podijeliti sa zajednicom.

‘Od onih kojima je mnogo dano, mnogo se očekuje. Svjesni smo toga da smo dobili jedinstvenu priliku i nastojimo je što bolje iskoristiti, ali ne vjerujemo da je imovina 'naša' i naše djece, nego njome samo nastojimo odgovorno upravljati’, kažu u pismu javnosti suosnivač EOL-a, Steve Case i supruga Jean. I jedan od glavnih ljudi u Facebooku, milijarder Dustin Moskovitz, najmlađi potpisnik apela, kao da se izvinjava zbog instant bogatstva: ‘Kao rezultat uspjeha Facebooka, zgrnuo sam više novca nego što sam ga mogao zamisliti u najluđim snovima. Ne smatram ga osobnim bogatstvom, nego sredstvom za pomaganje svijetu.’

Najavljujući trošenje najvećeg dijela od 8.1 milijarde u filantropske svrhe, osnivač eBaya, Pierre Omidyar, izjavljuje kako 'ima daleko više od onoga što će njegovoj obitelji ikada trebati', te da je bolje taj novac trošiti sada i njime rješavati goruće probleme u svijetu, nego ga ostavljati na stranu za djecu. Mada ima pet malih sinova, blizance i trojke, predsjednik uprave Tesla Motorsa, Elon Musk, već je donirao dobar dio svojih 12.9 milijardi za obnovljivu energiju, znanost, obrazovanje i unapređenje pedijatrije. Za rad u Tesli sebi isplaćuje godišnju plaću od simboličnih jedan dolar.

I Warren Buffett već 25 godina prima godišnju plaću od 100.000 dolara, ne pati za Kulmerovim dvorima, nego živi u obiteljskoj kući u Omahi, kupljenoj 1958. za 31.500 dolara, uživa u brzoj hrani, ne vozi skupe cestovne krstarice, ne lijepi pršut na čelo, nije kupio otok, bogatstvo ne dokazuje setom jahti kao ruski oligarsi i šeici, koji – kako kaže onaj vic – svaki puta moraju kupiti novu, kada im se stara smoći. I jedan od najbogatijih Europljana, utemeljitelj Ikea-e, Ingvar Kamprad, poznat je po skromnosti, pa se prepričava slučaj kada ga jednom prigodom nisu pustili na dodjelu nagrada najuspješnijim poduzetnicima, vidjevši ga kako pred zgradu stiže običnim gradskim autobusom.

Komprad živi u skromnom bungalovu u Švicarskoj, jede ćufte iz restorana u trgovinama IKEA-e, u nabavku namirnica u trgovinu odlazi krajem radnog vremena zbog sniženih cijena, u zrakoplovu redovito uzima ekonomsku klasu. Neki tvrde da je to tek dobro smišljena marketinška poza, kako bi se što više približio raji, no i njegova tri sina rade i žive izrazito skromno, daleko od medijskih nasrtaja i očiju javnosti. I naš kunski milijarder Branko Roglić, vlasnik Orbica, uporno trenira skromnost, ne sviđa mu se mijenjanje stare žene za mlađu 'prve generacije s motike' i ponosi se poduzetnim sinovima i unucima koji nikada nisu bili dio 'zlatne mladeži'. Malo po malo, naročito nakon zadnje recesije, kao da se milijarderi nekako počinju bojati tereta vlastitih milijardi.

Skromni sinovi skromnih milijardera? Bilo kako bilo, milijardera je sve više, trenutno 1.826 u svijetu, 290 novih ove godine, koji u rukama drže 7.05 tisuća milijardi dolara, 650 milijardi više no godinu ranije i više no ikada u povijesti. Koliko će njih doista slijediti ove primjere nesebične želje da svoj novac koriste za dobro široke zajednice? Je li to odgovorni kapital, ili nova faza kapitalizma, kao što svoje ideje sa tvrtkom 'i(x) Investments' optimistično opisuje unuk Warrena Buffetta, najavljujući i uspostavljanje sustava kojim će se mjeriti doprinos njegovih financiranih projekata društvu. Početak nekog novog kapitalizma, ili 'nahrani vuka, da te gladni vuk jednoga dana ne pojede'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!