TVRDE DA PLAĆE RASTU

Koliko danas zarađuju medicinske sestre i liječnici? Državni tajnik iznio brojke

02.10.2026 u 12:57

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš naveo je u petak, tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, da su plaće medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom posljednjih 10 godina najviše rasle

"Najveći rast u zadnjih 10 godina imale se medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom, nominalni rast od 164 posto pa su im trenutno prosječne mjesečne bruto plaće 2522 eura", kazao je Vidiš.

"Liječnicima je prosječna mjesečna bruto plaća 5689 eura, isto tako visok nominalni rast od 134 posto, realno je to nešto manje, ali i dalje prilično visoko", naveo je.

To je najbolji odgovor kako zadržavamo djelatnike u zdravstvu i drugim sektorima, rekao je Vidiš odgovarajući nezavisnom Josipu Jurčeviću na pitanje što država čini da zaštiti domaću radnu snagu kako nakon obrazovanja ne bi napuštala Hrvatsku, a posebice kada je riječ o četiri profesije na koje se odnose predmetne zakonske izmjene - medicinskim sestrama opće njege, doktorima dentalne medicine, magistrima farmacije i veterinarima.

Državni tajnik je naglasio kako će se ove i iduće godine vidjeti da je Vlada utjecala na zaustavljanje njihovih odlazaka te potaknula povratak.

"Nama je prioritet povratak naših državljana, bilježimo sve veći interes za povratkom u Hrvatsku, vidjet ćete ove godine da će se kroz naše inicijative dio medicinskih sestara i ostalih djelatnika sigurno vratiti i da ćemo potpuno okrenuti trendove", poručio je na upozorenje HDZ-ove Marije Vrhovski o odljevu i deficitu medicinskih sestara.

Vidiš: Stjecanje znanja i kompetencija koje odgovaraju najnovijim znanstvenim i stručnim dostignućima

Izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija mijenjaju se minimalni uvjeti osposobljavanja i sadržaji obrazovnih programa za medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i veterinare kako bi budući stručnjaci stekli kompetencije koje odgovaraju aktualnim potrebama tržišta rada, zdravstvenih sustava i zaštite javnog interesa.

Izmjene imaju za cilj očuvati punu usklađenost hrvatskih kvalifikacija s europskim standardima, a hrvatski građani mogu biti sigurni da će stručnjaci koji završavaju obrazovne programe za ove profesije stjecati znanja i kompetencije koje odgovaraju najnovijim znanstvenim i stručnim dostignućima", poručio je državni tajnik.

Nezavisnom Branku Kolariću, kojeg je zanimalo do kada fakulteti moraju prilagoditi svoje programe, Vidiš je odgovorio kako su obrazovni programi već prilagođeni.

Marijana Petir upozorila je na nedostatak doktora veterinarske medicine, što je potvrdio i državni tajnik. "Trenutno imamo upisano 4686 veterinara, a aktivno ih je otprilike 2400. Na današnji dan u evidencijama HZJZ-a vidimo da je potreba za 100 veterinara, a u evidenciji ih imamo niti 10-ak. Svi moramo na tome poraditi", naveo je. 

Zastupnici ukazuju na dugotrajne i skupe postupke te važnost zadržavanja domaćih stručnjaka

Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali predložene zakonske izmjene, pri čemu je SDP-ova Irena Dragić upozorila na administrativne prepreke. Postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija su iznimno skupi i dugotrajni, upozorila je. 

Ljubica Jembrih (Klub HDZ-a) kao posljedice ovih izmjena vidi suvremenije obrazovanje usklađeno s europskim standardima, veću profesionalnu mobilnost, višu kvalitetu zdravstvenih i veterinarskih usluga te veću sigurnost korisnika usluga. 

Ivica Kukavica (DP) također je naglasio važnost zadržavanja domaćih stručnjaka. "Zato europska mobilnost mora biti praćena hrvatskom politikom zadržavanja ljudi. Hrvatska treba biti otvorena prema stručnjacima koji su nam potrebni, ali to ne smije značiti odustajanje od kvalitete, administrativno pojednostavljenje postupaka nikada ne smije biti važnije od sigurnosti pacijenta i kvalitete pružene usluge", kazao je. 

Zastupnici su podržali potvrđivanje Ugovora o osnivanju Multilateralnog investicijskog fonda IV i Ugovora o upravljanju Multilateralnim investicijskim fondom IV kojim se ispunjava uvjet za sudjelovanje RH u Multilateralnom investicijskom fondu.

Fond je dio grupe Inter-američke banke za razvoj (IDB Grupa) koja u obliku inovativnih rješenja pruža podršku privatnom sektoru u državama Latinske Amerike i Kariba, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan. Fond ima 40 država donatorica, a Hrvatska do sada nije bila njegov donator. "Ovim joj je dana mogućnost da transferom njezinog dijela dobiti Inter-američke banke za razvoj u Fond u iznosu od 100.000 dolara postane donatorica tog Fonda", rekao je. 

Zastupnici su raspravama o ovim točkama zaključili ovotjednu sjednicu, a u klupe se vraćaju 13. listopada.

U četvrtak, 8. listopada, Sabor će svečanom sjednicom obilježiti svoj dan.