Evo u čemu je kvaka

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 21.10.2017 11:23
  • Objavljeno 21.10.2017 u 11:23
Goran Čular / 9. saziv Hrvatskog sabora

Goran Čular / 9. saziv Hrvatskog sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Robert Anic

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

  • +39
  • +36

Sabor o istražnom povjerenstvu za Agrokor

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

Broj članova u strankama

Broj članova u strankama

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

 

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

  • +16
  • +13

Dan otvorenih vrata Hrvatskog sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kuna.

Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku), Milorad Pupovac (SDSS) i Milorad Batinić (HNS)

Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku), Milorad Pupovac (SDSS) i Milorad Batinić (HNS)

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

  • +24
  • +21

Sabor nastavio sjednicu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

  • +34
  • +31

Sabor

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadić

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! i Neovisni za Hrvatsku.

Čular: Ugroženi su rad parlamenta i stabilnost Vlade

Politolog Goran Čular ne smatra da velik broj parlamentarnih stranaka osigurava veću demokratičnost. Sasvim suprotno, po njegovu mišljenju sasvim je sigurno da tako veliki broj stranaka i 'rascjepkanost' Hrvatskog sabora ugrožavaju pravi parlamentarni rad, kao i stabilnost Vlade. 'Na kraju krajeva, vidimo da i sadašnja Vlada ovisi o strankama koje imaju svega nekoliko mandata, a često i o pojedinim zastupnicima, bili oni nezavisni ili u nekoj stranci', upozorava Čular.  

Goran Čular

Goran Čular

Izvor: Cropix / Autor: Nenad Dugi / CROPIX

Konstatira da broj parlamentarnih stranaka raste u kontinuitetu od 90-ih godina, a osobito od prelaska na postojeći izborni sustav koji sam po sebi nije kriv za postojeće stanje. Nekoliko je ključnih faktora za postojeću situaciju. Za početak, u Hrvatskoj je (pre)lako osnovati političku stranku. Od onih država koje imaju zakonska pravila o minimalnom broju članova za osnutak stranke, Hrvatska je jedna od najliberalnijih, iza Mađarske u kojoj je za to dovoljno 10 članova. Rumunjska je propisala minimum od 25.000 članova, Estonija 1000, Litva 400, Slovenija 200 članova...

Nizak prag svakako nije dobro rješenje, a već se u cijelom nizu slučajeva u Hrvatskoj pokazalo da je čak i nezavisnim kandidatima lakše osnovati stranku i time dobiti mogućnost nastupa u svim izbornim jedinicama, umjesto da kao nezavisni prikupljaju potpise za svaku jedinicu.

Cijeli niz zapadnoeuropskih država, poput Nizozemske i Njemačke, ne propisuje, doduše, minimalni broj članova za osnutak stranke, ali to su stare demokracije čije su stranke kao institucije postojale i prije same ideje o zakonskoj regulaciji stranačkog djelovanja, napominje Čular.

  • +4
  • +1

Bundestag

Izvor: Reuters / Autor: Fabrizio Bensch

Potom, velike stranke vuku za sobom u izbornim koalicijama cijeli niz onih sitnih, koje samostalno nikad ne bi prešle prag i imale šanse za osvajanje mandata. Osim toga, broj stranaka u jednom sazivu u pravilu se poveća, najčešće odcjepljenjem i formiranjem nove stranke. Rjeđe se dogodi da neki zastupnik prijeđe iz jedne u drugu postojeću stranku, bila ona parlamentarna ili ne.

Problem je, nastavlja Čular, i u tome što praktički svatko može osnovati tročlani klub zastupnika u Saboru, s obzirom na to da članovi mogu pripadati različitim strankama. 'Mislim da je to problematično, jer nije ideja kluba zastupnika da se formiraju trojke, bez obzira odakle su, nego bi to trebalo pretvoriti u isključivo pravo političke stranke da formira klub'.

Uglavnom, hrvatski politički sustav vapi za promjenama koje nisu nužno vezane za izborno zakonodavstvo. Upitan koji bi prag za osnivanje političke stranke bio primjereniji postojećem stanju, Čular navodi da su neke države, poput Portugala, Rumunjske i Bugarske, posljednjih godina povećavale minimalni broj potrebnih članova osnivača stranke.

Treba propisati barem 500 članova za osnivanje političke stranke

'Hrvatska je zaostala na svom rješenju iz 1990. godine, po odredbi Zakona o političkim organizacijama koji je prepisan u Zakon o političkim strankama 1993. godine. Mislim da bi u svakom slučaju trebalo propisati barem nekih 500 članova za registraciju političke stranke', kaže Čular, dodajući da bi samim time iz Registra političkih stranaka vjerojatno bilo eliminirano više od polovice postojećih političkih stranaka.

Inače, po pitanju članarina osobito je zanimljiv posljednji nalaz Državne revizije, prema kojemu udio članarina u ukupnim prihodima političkih stranaka iznosi svega oko sedam posto. 'U odnosu na proklamirani broj članova, taj udio trebao bi biti daleko veći, odnosno kada bi sve stranke uvele pravila o isključivanju neplatiša ili primjenjivale već postojeća vlastita pravila, to bi rezultiralo puno manjim brojem članova', rezimira Čular.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!