MORSKA NEMAN

Kit dug deset metara u moru ispred Rijeke

Kit

Kit

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Karl Weatherly/Getty

Kit dužine oko deset metara viđen je jutros na moru ispred Costabelle nekih 150 metara od obale. Najvjerojatnije se radi o velikom kitu (Balenoptera physalus). Ova vrsta živi u Sredozemnom moru i povremeno se dogodi da jedinke uđu u Jadran

'Sjeo sam na terasu kako bih doručkovao, kada sam u moru u smjeru Cresa uočio kita. Pohitao sam po fotoaparat i snimio ga kada je ponovo izronio, nekih dvije stotine metara dalje. Stvarno je riječ o ogromnoj beštiji, a pretpostavljam da je dugačak barem desetak metara.

Moguće je da je na Kvarner došao slijedeći jedan od manjih cruisera, koji plove na liniji prema Opatiji, kaže Brkljačić, dodajući kako je sretan što je uspio snimiti pojavu pravog rariteta na Kvarneru.

Brkljačić se dosad pokazao pravim srećkovićem kad su kitovi u pitanju, jer ovo je već treći kit kojeg je uspio vidjeti u neposrednoj blizini svoje kuće. Prvog kita uočio je još daleke 1954. godine kao šestogodišnjak, a drugog sedamdesetih godina, baš u vrijeme jedne od tadašnjih moto utrka na Preluci, piše Novi list

More ispred Preluka je duboko i vjerujem kako kitovi tu mogu doći u potrazi za planktonom i najsitnijim ribama, smatra Brkljačić.

O pojavi kita odmah je obavijestio Lučku upravu Rijeka i Oceanografski institut u Splitu, a da je doista uspio snimiti kita potvrdili su stručnjaci lošinjskog Instituta za istraživanje mora "Plavi svijet", koji su proučili fotografiju.

- Najvjerojatnije se radi o velikom kitu (Balenoptera physalus). Ova vrsta živi u Sredozemnom moru i povremeno se dogodi da jedinke uđu u Jadran, ali ne smatra se stalnim stanovnikom Jadranskog mora. Više je puta viđan na području južnog i srednjeg Jadrana u otvorenom moru, a opažanja u sjevernom Jadranu puno su rijeđa, kaže Jelena Jovanović iz Plavog svijeta.

Ravnatelj Prirodoslovnog muzeja Rijeka Marin Kirinčić slaže se kako je riječ najvjerojatnije o velikom ili grbavom kitu, napominjući kako s fotografije nije moguće sa sigurnošću razaznati o kojoj se vrsti radi.

- Najvjerojatnije se radi o jednoj od te dvije vrste, uzimajući u obzir leđnu peraju, te informaciju da je uočeni primjerak dugačak više od deset metara. Veliki i grbavi kit zabilježeni su u Jadranu, ali se rijetko pojavljuju.

U fundusu muzeja imamo primjerak mladunčeta velikog kita, koje je bilo nasukano na Pagu 1991. godine, a planiramo ga uskoro izložiti u sklopu našeg stalnog postava.

Sačuvani su kostur, kralješci i prsne kosti, a posjetitelji će moći dobro vidjeti o kako se velikoj morskoj životinji radi. Riječ je o drugoj najdužoj vrsti kitova, poslije plavetnog kita. Veliki kitovi ujedno su i vrlo brzi, a mogu razviti brzinu od 25 milja na sat, objašnjava Kirinčić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi