Vraćanje omiljenih pandi u Kinu postao je simbol sve lošijih odnosa između Pekinga i Tokija, piše BBC. Nakon što ih je Kina povukla, Japan je prvi put u više desetljeća ostao bez tih dražesnih životinja. Taj potez samo je dio šireg pritiska koji Kina provodi otkako je japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila da bi Japan mogao aktivirati svoje snage za samoobranu u slučaju kineskog napada na Tajvan.

Tajvan je za Kinu pitanje suvereniteta i jasna 'crvena linija' te svaki komentar koji se tumači kao miješanje u to izaziva snažnu reakciju Pekinga. Iako su slične stavove iznosili i drugi japanski političari, ovo je prvi put da ih je javno izrekla aktualna premijerka, što je izazvalo dodatnu napetost.

Takaichi nije povukla izjave ni uputila ispriku, premda je poručila da će ubuduće biti opreznija u komentiranju konkretnih scenarija. Njezina je vlada poslala diplomate na razgovore s kineskim kolegama, no to nije značajnije smanjilo tenzije.

Pritisak na više frontova

Analitičari upozoravaju da Kina koristi širi spektar pritisaka nego ranije – od diplomacije do ekonomije i kulture. Prema Robertu Wardu iz Međunarodnog instituta za strateške studije (International Institute for Strategic Studies, IISS), riječ je o svojevrsnom 'ratovanju u sivoj zoni', čiji je cilj dugoročno iscrpljivanje protivnika.

Peking je podnio pritužbe Ujedinjenim narodima, odgodio trilateralni samit s Japanom i Južnom Korejom te pokušao pridobiti druge države na svoju stranu. Tijekom Minhenske sigurnosne konferencije kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi ocijenio je izjave premijerke Takaichi 'vrlo opasnim razvojem događaja'.

Na vojnom planu Tokio tvrdi da Kina povećava aktivnosti oko spornih otoka Senkaku/Diaoyu, uključujući prolazak ratnih brodova i upotrebu dronova.

Ekonomija kao glavno oružje

Najosjetljivija točka za Japan ostaje gospodarstvo. Kina je uvela ograničenja izvoza tehnologija dvojne namjene, rijetkih zemnih elemenata i kritičnih minerala, što je potez koji Tokio vidi kao ekonomsku prisilu. Istovremeno je kineskim građanima sugerirano da izbjegavaju putovanja i studiranje u Japanu, a ukinuti su deseci zračnih linija. Budući da kineski turisti čine značajan udio stranih posjetitelja, učinak se brzo osjetio u japanskom turizmu te na tržištu dionica.

Ni kultura nije pošteđena. U Kini su otkazani japanski glazbeni događaji, odgođena je distribucija filmova, a kritike su pogodile i franšizu Pokémon zbog planirane svečanosti u svetištu Yasukuni Shrine, što je na kraju dovelo do otkazivanja događaja. Na društvenim mrežama pojavili su se i napadi na premijerku, uključujući AI videozapise s likovima poput Ultramana i Detective Conana.

Ipak, stručnjakinje Bonny Lin i Kristi Govella iz Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies, CSIS) ocjenjuju da su kineski odgovori zasad 'relativno ograničeni', iako postoji prostor za daljnju eskalaciju.

'Tango' koji će trajati

Promatrači smatraju da će se odnosi, čak i ako se smire, stabilizirati na višoj razini napetosti nego prije. Kina je danas snažnija nego u prethodnim krizama, a pitanje Tajvana postalo je središnje za njezine interese. S druge strane, Takaichi uživa snažan domaći mandat i vjerojatno će jačati obrambenu politiku. Najavila je povećanje vojne potrošnje na dva posto BDP-a te reviziju sigurnosnih strategija, što u Pekingu izaziva dodatnu sumnju.

Neizvjestan faktor ostaju i odnosi sa SAD-om. Američki predsjednik Donald Trump dosad je izražavao podršku Takaichi, no očekuju se i njegovi susreti s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, uključujući planirani posjet Pekingu. Analitičari upozoravaju da bi eventualni dogovor Washingtona i Pekinga mogao promijeniti dinamiku u regiji.

Kako zaključuju stručnjaci, ni Tokio ni Peking zasad ne pokazuju spremnost na popuštanje. Kiyoteru Tsutsui, direktor Istraživačkog centra Shorenstein za Aziju i Pacifik (Shorenstein Asia-Pacific Research Center) na Stanfordu, kaže: 'Dakle ovaj će tango vjerojatno potrajati neko vrijeme.'