Bloomberg je objavio da američka administracija razmatra ponovno uvođenje piramide u trenutku u kojem HHS i Ministarstvo poljoprivrede (USDA) pripremaju nove prehrambene smjernice, a koje se ažuriraju svakih pet godina, piše Time.

'Upravo ćemo objaviti prehrambene smjernice koje će promijeniti kulturu hrane u ovoj zemlji', poručio je Kennedy ranije ovog mjeseca. Iz HHS-a su za Bloomberg naglasili da je 'Kennedy predan novim prehrambenim preporukama utemeljenima na strogoj znanosti', a USDA najavljuje smjernice koje će 'riješiti epidemiju kroničnih bolesti dajući prednost cjelovitoj hrani'.

Prema neimenovanim izvorima, novi vizualni prikaz trebao bi se snažnije usredotočiti na proteine i cjelovitu hranu — što je u skladu s Kennedyjevim nastojanjima da Amerikance odvrati od ultraprerađenih proizvoda.

Kako je piramida nastala – i zašto je nestala

Američki nutricionistički savjeti sežu u 19. stoljeće, kada je Wilbur O. Atwater upozorio da se 'zlo prejedanja možda neće osjetiti odmah, ali prije ili kasnije sigurno će se pojaviti'. Tijekom desetljeća vlasti su pokušavale ponuditi jednostavne modele zdrave prehrane, od ratnog 'Osnovnih sedam' iz 1943. do 'Osnovna četiri' iz 1956. godine.

Pravi zaokret nastupio je 1970-ih, kada su bolesti sve češće povezivane s lošom prehranom. Godine 1980. USDA i HHS izdali su prve moderne smjernice za prehranu Amerikanaca, nakon čega je 1984. predstavljen vizualni 'Kotač hrane'.

No tek je 1992. godine stigla najpoznatija verzija – prehrambena piramida. Iako je postala globalno prepoznatljiva, kritike nisu izostale. Preporuka od šest do 11 porcija žitarica dnevno ocijenjena je nejasnom, a piramida nije uzimala u obzir razlike između namirnica niti u potrebama pojedinih skupina stanovništva.

Zbog toga je 2005. godine lansirana nova, modernizirana verzija, MyPyramid, s bojama, trakama i stepenicama koje su trebale simbolizirati važnost tjelovježbe. No ni ona nije dugo potrajala: 2011. zamijenio ju je MyPlate, tanjur podijeljen na jednostavne segmente – polovicu čine voće i povrće, a ostatak žitarice i proteini, uz zasebnu porciju mliječnih proizvoda. 'Jasna je i nepogrešiva poruka o veličini porcije', opisao ga je tada ministar Tom Vilsack.

Zašto bi piramida mogla ponovno oživjeti

Kako piše Bloomberg, još uvijek se raspravlja o tome kako će izgledati novi vizualni model. No Kennedy snažno zagovara povratak jednostavnijeg prikaza i prehrane temeljene na minimalno prerađenoj hrani.

Istodobno, njegovi stavovi izazivaju zabrinutost stručnjaka. Primjerice, Kennedy je govorio protiv ulja od sjemenki poput uljane repice i soje, unatoč tome što nutricionisti naglašavaju njihove zdravstvene prednosti, te promovirao goveđi loj kao zamjenu. Otvoreno je podržao i konzumaciju sirovog mlijeka, premda stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike od bolesti koje se prenose hranom.

Potreba za konzumiranjem zasićenih masti

Na događaju u Koloradu, Kennedy je najavio da će nove smjernice 'naglasiti potrebu za konzumiranjem zasićenih masti', a u isto vrijeme kritizirao je 'napad na punomasno mlijeko, sir i jogurt'. U kolovozu je poručio: 'Prehrambene smjernice koje smo naslijedili od Bidenove administracije bile su na duge 453 stranice', iako ih trenutni dokument zapravo broji 164.

Ako piramida doista bude vraćena, smjernice bi, prema Kennedyjevim najavama, trebale biti znatno kraće – svega nekoliko stranica.

Kevin Klatt, znanstvenik sa Sveučilišta Berkeley, upozorava da takav pristup pokazuje 'nerazumijevanje uloge prehrambenih smjernica'. 'One nisu dokument za prosječnog građanina', rekao je. 'Namijenjene su zdravstvenim djelatnicima i oblikovanju politike. Čini se da sadašnja administracija to zanemaruje.'