U 31 europskoj zemlji je pronađeno pokvarene hrane u vrijednosti od 100 milijuna eura. Takva hrana često završi i na našem tržištu, a Hrvati primijete da nešto nije u redu tek kad osjete neugodan miris ili primijete čudnu boju proizvoda. Naime, na dnu smo EU po razumijevanju i čitanju deklaracija na hrani
Europol je u akciji imena Opson u 31 zemlji zaplijenio pokvarenu hranu vrijednu gotovo 100 milijuna eura. Najčešće je bila riječ o hrani bez valjanih deklaracija koja je skladištena mimo propisa ili čak u ilegalnim klaonicama. Najgore od svega, bila je prodavana restoranima i većim kupcima. Najčešće je bila riječ o mesu, školjkama, vinu, maslinovu ulju i medu.
"Med je sigurno jedan od najvećeg broja uzoraka koji dolazi na patvorenje i tu su brojke slične kao i prethodnih godina. Ako pratite nekakve brojke u EU, tu su svakako maslinovo ulje, mlijeko, začini", napomenuo je za Dnevnik.hr Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Prijevare s hranom je teško otkriti
Prijevare s hranom je teško otkriti, naročito kad se tvrdi da neki proizvod poboljšava zdravlje. Ipak, to treba biti znanstveno utemeljeno.
"Dva do tri posto uzoraka nam je nesukladno na godišnjoj razini, gdje se značajan dio odnosi na prevare s hranom. Nekada to nije u sastavu, nekad je to i u etiketama, odnosno deklariranju. Ako nešto ima visok sadržaj cinka i vitamina C, onda na račun njih možeš vidjeti ili staviti deklaraciju da je dobra za imunitet", dodao je Lasić.
Slabo razumijevanje deklaracija
Unatoč brojnim analizama i čestim prijevarama, Hrvati su na dnu Europske unije po razumijevanju i čitanju deklaracija na hrani.
"Svježe mlijeko, svježa riba, svježe meso je ono što se odnosi na sigurnost hrane. Tamo piše 'upotrijebiti do' i datum. Nakon toga ne jer može biti opasno za zdravlje. Etiketa 'najbolje upotrijebiti do' odnosi se na kvalitetu namirnica, što znači da nije opasno za zdravlje i da nakon tog datuma možemo to koristiti", objasnila je Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Oni koji prijavljuju da hrana ipak nije svježa, najviše se žale na meso. "Pogotovo to zapakirano i ove mesne prerađevine i kojekakve salame i kobasice. Dakle, to je obično unutar roka trajanja, ali ljudi se žale i primijetili su prolazak roka i po izgledu i po boji, a da ne govorim i po okusu", napomenula je Knežević.