"Glavni simbol je crna vjenčanica - kao što znamo, nitko se ne udaje u crnoj vjenčanici i time želimo pokazati da brak i bračna zajednica za žene nije uvijek sigurno mjesto jer svaka treća žena tijekom svog života preživi fizičko nasilje u braku", istaknula je članica Autonomne ženske kuće Zagreb Valentina Andrašek.

Žele ukazati, dodala je, da svi skupa moramo puno više paziti i obratiti pozornost, dizati javnu svijest i da svi moramo pomoći na vrijeme prije nego što dođe do krajnje posljedice.

Medijska kampanja pod sloganom "Dok nas smrt ne rastavi" provodi se u osam zemalja regije - Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.

Samo u Hrvatskoj od početka ove godine dogodilo se 11 femicida.

U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je ubijeno 165 žena, a 43,6 posto ubojstava počinili su njihovi partneri. Zbog toga je 215 djece ostalo bez svoje majke, a u gotovo 80 posto slučajeva ranije nasilje nije prijavljeno, istaknuto je u sklopu kampanje.

"Iako je femicid kazneno djelo, žene su i dalje svakodnevno žrtve nasilja. I dalje imamo nedovoljno adekvatne odgovore institucije na to nasilje i želimo na ovaj način podići svijest javnosti, ali i institucija o ovom velikom problemu", navela je Andrašek.

Autonomna ženska kuća prima 2000 poziva žena godišnje

Autonomna ženska kuća u prosjeku prima oko 10 poziva žena dnevno, odnosno preko 2000 poziva godišnje, dok u skloništu godišnje imaju 20 do 30 žena i djece. Žene najčešće preživljavaju različite oblike nasilja paralelno - fizičko, psihološko, verbalno, ekonomsko, a kroz sve slučajeve nasilja provlači se i obrazac prisilne kontrole i izolacije jer se tako osigurava da ona ne može zatražiti pomoć, pojasnila je.

Predstavnica Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Mladenka Morović uz provedbu Zakona o ravnopravnosti polova i Kaznenog zakona, istaknula je i Zakon o socijalnoj skrbi, upozorivši da se taj zakon malo citira kada je riječ femicidu, odnosno njegov članak 317. koji, između ostalog, navodi poticanje i razvijanje dobrosusjedske pomoći koja "vjerojatno isto tako izostaje koliko i institucionalna pomoć kada je o femicidu riječ".

Bivša izvjestiteljica UN-a o nasilju nad ženama Dubravka Šimonović rekla je kako se femicid može spriječiti pravovremenim mjerama.

Poručila je da već imamo potrebne alate i standarde, ali ih moramo dosljedno primjenjivati na razini cijelog sustava, odnosno koordinirati rad policije s radom tužiteljstva, sudova i socijalne zaštite, a sve kako bi žene osjetile zaštitu sustava i prijavile nasilje.

"Procjena rizika od femicida i upravljanje rizikom je nužan korak svaki put kad je žrtva u situaciji da prijavi nasilje jer se sprečavajući femicid, sprječavaju i drugi oblici nasilja", istaknula je Šimonović