KNJIGA O KOJOJ SE PRIČA

Kako su Split i Mostar od crvenih postali crni od nacionalizma

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 20.05.2014 13:12
  • Objavljeno 20.05.2014 u 11:28
Dragan Markovina

Dragan Markovina

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

Knjiga splitskog povjesničara, rođenog Mostarca, Dragana Markovine 'Između crvenog i crnog – Split i Mostar u kulturi sjećanja' izazvala je brojne kontroverzne reakcije u javnosti. Radi se, naime, o dva grada koja su ne tako davno u socijalističkoj Jugoslaviji nosila predznak 'crvenih', e da bi se tijekom ratnih, odnosno demokratskih promjena nedvojbeno prometnula u simbole 'crnog' nacionalizma

Ova knjiga njegov je izniman znanstveni doprinos suvremenoj povijesti i kulturi sjećanja. Markovina obrađuje Split i Mostar u razdoblju od druge polovine 19. stoljeća do današnjih dana s naglaskom na posljednjih 25 godina. Secira društvena i politička previranja s posebnim naglaskom na radikalne promjene simbola, spomenika, imena ulica i trgova u ta dva grada, sada u različitim državama, ali zapravo unutar jedinstvenog nacionalnog i kulturnog prostora. Njegov tekst prati cijeli niz publicističkih zapisa, citata i dokumentiranih podataka.

Na promociji u splitskoj kinoteci Zlatna vrata o knjizi koja je već izazvala kontroverze i različite reakcije u mostarskoj i splitskoj javnosti, sugovornici Dragana Markovine bili su istaknuti antifašist i član SDP-a dr. sc. Josip Milat, politologinja Mira Ljubić Lorger i novinar Viktor Ivančić. Josip Milat naglasio je da je Markovina, premda osvjedočeni ljevičar, materiji pristupio krajnje objektivno.

'U tom kontekstu, važno je reći da povijesni prevrat 1945. nakon poraza fašizma i onaj 1990. nakon uspostave demokracije, mada na prvi pogled slični, to ipak nisu. Nakon Drugog svjetskog rata, antifašisti su zastupali i dijelili svjetonazor s tadašnjom pobjedničkom antifašističkom koalicijom, a samostalna Hrvatska, premda je izrasla na tekovinama ZAVNOH-a, negirala je to nasljeđe', ustvrdio je Milat.

U knjizi je navedeno da su primjerice samo u Splitu nakon 1991. promijenjena imena 103 ulice. U tom vremenu na teritoriju Hrvatske je bilo uništeno ili oštećeno 80 posto antifašističkih spomenika. Radilo se o sveobuhvatnom i rezolutnom obračunu i politički motiviranom brisanju memorije. Osim toga, u knjizi je naveden čitav niz slučajeva potpunog brisanja nasljeđa i simbola, od negiranja antifašističkih korijena Slobodne Dalmacije i Hajduka pa do eliminacije brenda Jugoplastike. U tom smislu damnatio memoriae zapravo nije novost u Splitu, rani kršćani su već u 6. i 7. stoljeću temeljito uklonili svaki spomen, natpis ili trag na svog posljednjeg rimskog neprijatelja cara Dioklecijana

U knjizi se podsjetilo na splitske slučaj devastacije sustipanskog groblja i rušenje Bajamontijeve fontane na Rivi kao dio nemilosrdnog obračuna komunista s prethodnim političkim sustavom. Markovina je podsjetio i na glasovit slučaj Meštrovićeva postavljanja 'Grgura Ninskog' na Peristil i na žestoke političke polemike iz tih vremena. Struku su tada branili don Frane Bulić i Ljubo Karaman i, naravno, na kraju bili poraženi. U tom smislu nije iznenađenje ni navođenje spomeničke revolucije Željka Keruma koji je dobio svoje poglavlje u knjizi.

Mira Lorger
stvari je vratila na početak, pa naglasila da barbarski obračun s antifašističkim nasljeđem zapravo i nije bio neočekivan. 'Već u socijalizmu stvaran je ambijent za takav razvoj situacije, jer je i taj socijalizam bio deklarativan i besadržajan, a sindikati nisu imali ulogu kakvu su trebali imati u radničkoj državi. U tom deficitu demokracije, nastavak nedemokratskih tendencija u novoj državi je bio logičan', tvrdi Lorger.

Nekoć socijalistički partijski sekretari postali su najžešći nacionalisti, kaže Ivančić

Nekoć socijalistički partijski sekretari postali su najžešći nacionalisti, kaže Ivančić

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

S njezinom se tezom složio i Viktor Ivančić, no on je otišao korak dalje tvrdeći da su osamdesetih godina na snazi bile totalitarne zakonske odredbe koje su branile slobodu govora, medija i izražavanja, ali pravila igre su bila jasna i obračun s neistomišljenicima odvijao se daleko od očiju javnosti. 'S druge strane, u novom slobodnom demokratskom sustavu ste imali isto tako rigidne metode kontrole medija, s time da vas se dodatno javno žigosalo u ambijentu pogodnom za linč', govorio je Viktor Ivančić. Posebno su na promociji bili spominjani slučajevi preimenovanja ulica u Splitu, primjerice već glasovita Ulica Mile Budaka, za koju je istaknuti HČSP-ovac Luka Podrug jednom prilikom u Gradskom vijeću rekao da je to ulica književnika Mile Budaka. Milat ga je tada pitao hoćemo li onda u Splitu jednu ulicu posvetiti slikaru Adolfu Hitleru.

Josip Milat nije dao puni odgovor na pitanje zašto i sada nakon šest godina nastojanja antifašista u Splitu nema ulice Žrtava fašizma i ulice Prvog splitskog odreda. On je to opravdao koalicijskim podmetanjima. Viktor Ivančić podsjetio je na vrijeme tranzicije te ustvrdio da su partijski sekretari postali najžešći nacionalisti.

'To vam je bilo kao stvaranje nove religije. Nacionalisti su preuzeli sve religijske elemente pa ste opet imali odabrani narod, obećanu zemlju i mesiju - dragog vođu koji nas vodi do tog posvećenog cilja. Odatle i ta strast za brisanjem memorije', nastavio je Ivančić.

I Lorger i Ivančić bez zadrške su ustvrdili da su SDP-ovci lažni reformatori. 'SDP nema veze s ljevicom, s njima neće biti sreće, ali to ne znači da su ostali bolji. Kod nacionalizma se uvijek radi o samodoziranju. Ovo što Ivo Baldasar sada radi je osiguravanje antifašističkih uvjeta za promociju fašizma. Kod nas nema promjene matrice, nema istinske političke snage za radikalne promjene. Nema te snage nigdje, čak ni na margini', zaključio je Viktor Ivančić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!