LAŽNA SIGURNOST

Kako su pali japanski zidovi protiv cunamija?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 16.03.2011 06:17
  • Objavljeno 15.03.2011 u 10:00
tsunami morski zid

tsunami morski zid

Izvor: Screenshot / Autor: YouTube

Najmanje 40 posto japanske obale duge oko 35.400 kilometara betonskim je zidovima i barijerama zaštićeno od visokih valova, tajfuna i cunamija

Te su građevine dio japanskog primorskog krajobraza, baš kao i plaže i ribarske brodice, osobito u područjima za koja su stručnjaci procijenili da je vjerojatnost da će ih u naredna tri desetljeća pogoditi veliki potres veća od 90 posto.

U jednom od njih, na sjeveru zemlje, to se upravo dogodilo prošli tjedan.

U poslijeratnom Japanu u zaštitu protiv potresa i cunamija uložena su golema sredstva. Međutim, dok stručnjaci hvale japanske visoke standarde protupotresne gradnje, koji su spasili mnoge živote, golema razaranja u priobalnim područjima natjerat će zemlju da ponovno razmotri svoju strategiju zaštite od cunamija morskim bedemima.

Krivi proračun

Opasnost ovisnosti o morskim zidovima najviše je došla do izražaja u krizi nuklearnih postrojenja Daiichi i Daini koja se nalaze uz obalu u blizini zone potresa. Cunami što ga je izazvao potres, čija je magnituda kasnije procijenjena na 9 stupnjeva po Richteru (prema prvim informacijama, magnituda je bila 8,9), preskočio je zidove koji su trebali štititi nuklearke i onesposobio dizelske generatore koji su bili postavljeni kao rezervni izvori napajanja sustava hlađenja reaktora u slučaju kvara na glavnoj mreži.

Otkazivanje hlađenja uzrokovalo je pregrijavanje i djelomično otapanje nuklearne jezgre u dvama reaktorima centrale Daiichi te izazvalo najgoru nuklearnu katastrofu u povijesti Japana.

Dizelski generatori bili su postavljeni prenisko jer su inženjeri računali da su zaštitni zidovi dovoljno visoki da spriječe prodor cunamija. Ta se pogreška pokazala kobnom. Peter Yanev, jedan od najpoznatijih stručnih savjetnika za gradnju nuklearki, kaže da su zidovi trebali biti viši ili da su generatori trebali biti postavljeni na višim mjestima. Prema njemu, najbolje bi brzo rješenje za budućnost bilo gradnja viših zidova.

'Njihova je cijena zanemariva prema onome što se dogodilo', rekao je Yanev.

No neki kritičari već godinama upozoravaju da je gradnja zidova pogrešno nastojanje čovjeka da kontrolira prirodu te da japanske vlasti rastrošnim javnim radovima često nagrađuju politički podobne tvrtke i nastoje pokrenuti posustalo gospodarstvo. Također ističu da su zidovi ružni, loši za okoliš te da ljude odvajaju od mora i razumijevanja njegove prirode.

S druge strane, pristaše smatraju da su zidine povećale sigurnost ljudi u zemlji učestalih potresa u kojoj je brdovit krajolik natjerao većinu stanovništva da živi u priobalju.

Lažan osjećaj sigurnosti

Koliko je stvarno bila učinkovita zaštita morskih zidova u prošlotjednoj katastrofi neće se znati još najmanje nekoliko dana. Međutim, izvješća iz najugroženijih krajeva pokazuju da su ih golemi valovi jednostavno preplavili ili srušili. Čak i u gradovima Ofunato i Kamaishi, koji su imali posebno konstruirane sustave zidova protiv cunamija, valovi su prodrli nekoliko kilometara u unutrašnjost noseći automobile, brodove i kuće.

U Kamaishiju su valovi prešli preko najviših zidova na svijetu, koji su prije nekoliko godina izgrađeni u gradskoj luci na dubini od 64 metra u duljini od oko dva kilometra. Njihova je gradnja stajala 1,5 milijardi dolara, međutim cunami je ipak poplavio središte grada.

'Ovo će nas prisiliti da ponovno promislimo o našoj strategiji', rekao je Yoshiaki Katawa, stručnjak za upravljanje u kriznim situacijama sa sveučilišta Kansai u Osaki. 'Očito je da ova zaštita nije djelotvorna', objasnio je i dodao da si Japan takve skupe javne radove jednostavno više ne može priuštiti. 'Morski zidovi su smanjili snagu cunamija, međutim valovi su bili toliko visoki da to nije smanjilo štetu.' Katawa smatra da bi efekt bio bolji da je novac utrošen na poboljšanje sustava obrazovanja i vježbi za potrebe evakuacije.

Gerald Galloway, profesor inženjerstva na Sveučilištu Maryland, ističe da fizička zaštita ugroženih područja može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti. 'Problemi nastaju kada ljudima kažete da su sigurni iako opasnost i dalje postoji', objasnio je Galloway.

Neki japanski stručnjaci smatraju da su morski zidovi ipak ublažili razmjere katastrofe.

'Svi su pokušavali pobjeći, no mnogi nisu uspjeli, rekao je Sheigo Takahashi iz Azijsko-pacifičkog centra za istraživanje priobalnih razaranja u Yokosuki. 'Zidovi su ipak malo usporili dolazak valova, tako da su se neki ljudi koji inače ne bi preživjeli uspjeli spasiti. Već i jedna minuta u ovakvim situacijama puno znači.'

Japanske su vlasti u nedjelju potvrdile smrt više od 1.300 ljudi, ali očekuje se da bi njihov broj mogao narasti na oko 10.000. Za gotovo sve žrtve odgovoran je cunami.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi