U PRAGU NAJVEĆI SPOMENIK NA SVIJETU

Kako je Tesla postao jedan od simbola hrvatsko-češkog prijateljstva

  • +5
  • +2

Tesla u Pragu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatsko-češko društvo

Nikola Tesla je 4. rujna u Pragu, u ulici koja nosi njegovo ime, dobio svoj najveći spomenik na svijetu, ujedno i prvi podignut izvan njegove domovine Hrvatske u čijem je postavljanju važnu ulogu imala i hrvatska strana. Radi se o neobičnom umjetničkom djelu koje pomalo nalikuje na fen, no zapravo se radi o stiliziranom prikazu električnog pražnjenja kao simbola Teslina djelovanja

Brončani spomenik je dimenzija 6x3x3 metra, a težak 5,4 tone. Autori su mu češki kipar Stefan Milkov i arhitekt Jiří Trojan. Poveznica s Hrvatskom je sljedeća – akcija za podizanje spomenika pokrenuta je još 2006. na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, a iste godine kamen-temeljac za spomenik položio je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Punih osam godina trebalo je nositelju cijelog projekta, Gradskoj četvrti Prag 6, da odabere idejno rješenje spomenika i prikupi novčana sredstva kojima bi se omogućila izrada, postavljanje spomenika i uređenje njegova okoliša.

Kad je 2011. odlučeno kako će spomenik izgledati, planiralo se njegovo podizanje najkasnije 2013, povodom 70. godišnjice Tesline smrti, što nije bilo moguće zbog nedostatka novca. Nakon što se na inicijativu Hrvatsko-češkog društva početkom 2014. kao jedan od sponzora u projekt uključio Grad Zagreb, brončano 'Pražnjenje' je napokon moglo ugledati svjetlo dana, upravo u godini u kojoj pada 130. godišnjica otkako je Nikola Tesla iz Hrvatske otputovao u SAD gdje je stvorio djelo bez kojeg bi suvremena civilizacija bila nezamisliva. Spomenik su, uz ostale, otkrili gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha Brdar, a u češkim medijima Tesla je označen kao 'američki fizičar hrvatskog porijekla'.

Tesla je inače u Pragu boravio kratko vrijeme – akademske godine 1879/1880. studirao je jedan semestar filozofiju na Karlovom sveučilištu, a 1936. je postao počasni doktor Češkog visokog tehničkog učilišta. Ipak, među brojnim studentima iz Hrvatske koji su se još od 15. stoljeća školovali u glavnom gradu Češke, jedini je postao svjetski poznata osoba i to je bio razlog zašto je Hrvatsko-češko društvo 2006, povodom 150. godišnjice Teslina rođenja, predložilo da mu se u Pragu podigne spomen-obilježje koje bi ujedno podsjećalo da slavni izumitelj potječe iz Hrvatske, što u češkoj javnosti nije bilo dovoljno poznato. Plan je bio relativno skroman – namjeravalo se postaviti spomen-ploču u ulici Ve Smečkách u središtu Praga, gdje je Tesla kao student stanovao. Računalo se s time da bi predsjednik Mesić tijekom službenog posjeta Češkoj mogao otkriti ploču, međutim, kada je hrvatsko veleposlanstvo htjelo prikupiti potrebne dozvole, ispostavilo se da je dozvolu već dobila Srpska udruga Sveti Sava. Budući da suradnja s njom nije bila moguća, činilo se da od Teslina spomen-obilježja u Pragu koje bi podigla Hrvatska neće biti ništa, no tada su veleposlanstva Hrvatske i Srbije zajednički pokrenula akciju da se Tesli u njegovoj praškoj ulici postavi kamen-temeljac za budući spomenik, koji je u studenog 2006. položio upravo Mesić.

Hrvatsko-češko društvo koje je cijelu akciju iniciralo, bilo je gurnuto u stranu i tek je s Pantovčaka dobilo usmenu potvrdu da ima 'copyright' na ideju o Teslinom spomeniku u Pragu. No zalaganjem te udruge iz Zagreba koja već 22 godine radi na promicanju hrvatsko-čeških veza, u Pragu su u razmaku od pet godina podignuta čak tri spomen-obilježja istaknutim hrvatskim studentima – 2008. Vladimiru Prelogu, a 2011. Andriji Mohorovičiću i Stjepanu Radiću. Iste je godine osvanula i ploča udruge Sveti Sava u ulici Ve Smečkách na kojoj na srpskom i češkom piše da je tu živio 'srpski znanstvenik' Nikola Tesla.

I Hajduk je rođen u Pragu

13. veljače 1911. godine službeno je osnovan NK Hajduk odobrenjem Carskog namjesništva u Zadru, a na inicijativu četvorice Splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića, uz pomoć Vladimira Šore i profesora Josipa Barača, koji je klubu nadjenuo ime Hajduk, ime koje do dan danas ponosno nosi. Hajduk je osnovan u praškoj pivnici U Fleku, nakon što su splitski studenti gledali susret tamošnjih Sparte i Slavije.


U Hrvatsko-češkom društvu ipak nisu zaboravili na svoju ideju iz 2006. da Tesla u Pragu dobije spomen-obilježje koje bi, uz ostalo, bilo i podsjetnik na činjenicu da mu je domovina Hrvatska te su odlučili pomoći Gradskoj četvrti Prag 6 u nalaženju hrvatskih sponzora koji bi pomogli da Tesla dobije spomenik kakav zaslužuje, što bi ujedno bila i promocija Hrvatske. U podnožju Teslina spomenika u Pragu danas se nalazi i grb Grada Zagreba, koji se spominje i kao jedan od sponzora na obližnjoj ploči, zajedno s Hrvatsko-češkim društvom. Gradonačelnik Milan Bandić na otkrivanju spomenika je kazao da je smatrao svojom moralnom dužnošću i političkom obavezom na svaki način pomoći akciju da se u Pragu postavi spomenik Nikoli Tesli, kao što je Tesla 1892. tijekom posjeta Zagrebu kazao da smatra svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje, pomogne gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom.

'U ovoj svečanoj prigodi iskazujem gradu Pragu i Hrvatsko-češkom društvu duboku zahvalnost što su mi dodijelili čast da nazočim otkrivanju spomenika Nikoli Tesli, izumitelju i geniju svjetskog glasa, koji se cijeloga skromnoga života ponosio svojim srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom', rekao je Bandić koji je održao i pravo malo predavanje o povijesti hrvatsko-čeških veza: kazao je da i povijest Zagreba počinje jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom Duhom, prije 920 godina, koliko traju i hrvatsko-češke veze.

'Nije slučajno, jer ništa nije slučajno, da u najstrožem centru Zagreba postoji Praška ulica, a nedaleko od nje i Masarykova. Te dvije češke ulice u srcu Zagreba spaja ulica koja nosi ime Nikole Tesle. Zanimljivo je također da je između dva svjetska rata prva dama Praga, supruga legendarnog gradonačelnika Karela Baxe, bila Hrvatica Amelija Jurković, iz Opatije, a u isto vrijeme prva dama Zagreba bila je Pražanka Berta Pickova, supruga slavnog zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Konačno, neformalna prva dama Hrvatske tada je također bila jedna Pražanka, Marija Dvořákova, supruga tadašnjeg hrvatskog političkog i narodnog vođe i tribuna Stjepana Radića', nizao je Bandić povijesne podatke malo poznate i Hrvatima. Spomenuo je i da će u listopadu biti pokrovitelj proslave 140. godišnjice Češke besede Zagreb, a Čehe je pozvao da ljeti na putu prema Jadranskom moru svrate i u Zagreb, u Teslin rodni Smiljan te na Plitvička jezera. Govor je održao i autor ovog teksta u svojstvu predsjednika Hrvatsko-češkog društva, dok je srpska veleposlanica Vera Mavrić tek sjedila u publici i slušala. Nije ni bilo predviđeno da se obrati nazočnima jer srpska strana, za razliku od hrvatske, nije financirala spomenik, no ipak je dobila čast biti jedna od šestero osoba koje su skinule plahtu s golemog Teslinog spomenika, čije otkrivanje je tako prošlo u ozračju hrvatsko-češkog prijateljstva, čemu su pridonijeli i mnogi nazočni praški Hrvati.

Zanimljivo je da srpska agencija Tanjug u svom izvještaju nije spomenula Grad Zagreb kao jednog od sponzora spomenika, već je tu zaslugu pripisala Hrvatsko-češkom društvu, no i to je bilo dovoljno za komentare na forumima srpskih internetskih portala da Hrvati svojataju Teslu te da je srpska država zakazala što je dozvolila da se Tesli u Pragu spomenik podiže hrvatskim novcem. Koliko je Tanjug vjeran svom sloganu 'Tačno' govori i to da je u svojoj vijesti naveo da je Tesla od 1936. do 1937. živio u Pragu, što jednostavno nije točno. To su doduše pisali i češki mediji, no od srpskih bi se novinara ipak očekivalo da bolje poznaju Teslin životopis od kolega iz Češke.

Što se tiče češke strane, njoj je bilo najvažnije da je Tesla kao svjetski slavan izumitelj konačno dobio spomenik u Pragu i nisu krili zahvalnost prema partnerima iz Hrvatske koji su im u tome priskočili u pomoć. Nikola Tesla, kojeg u Srbiji smatraju svojim velikanom relativizirajući ili čak i negirajući činjenicu da je rođen i odrastao u Hrvatskoj te da je u SAD otputovao s hrvatskom putovnicom kao hrvatski građanin, tako je potvrđen kao jedan od brojnih velikana koji spajaju Hrvate i Čehe, dva bliska i prijateljska srednjoeuropska i slavenska naroda.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi