'Postoje razlike između sposobnih i onih koji traže tuđu krivicu', istaknuo je Jovanović aludirajući na Riječko i Zagrebačko sveučilište. Naglasio je da proces izrade ponude za projekte traje od 2009. godine te da ovime zapravo brani svog prethodnika Radovana Fuchsa. Naime, Riječko sveučilište već u prvom krugu dobilo je najviše bodova za najpripremljeniji projekt. S druge strane, za izgradnju borongajskog kampusa u Zagrebu najprije je 2009. traženo 88 milijuna eura, da bi se do 2014. iznos popeo na 806 milijuna eura. Za drugi projekt Horvatovac Bjeliš je prije pet godina tražio 50, a danas 256 milijuna eura. Riječ je o iznosu koji je jednak trošku gradnje četiri pelješka mosta', istaknuto je u MZOS-u.

Jovanović naglašava kako je njegovo ministarstvo pomoglo Riječkom sveučilištu s 2700 eura kada je projekt bio u finalnoj fazi izrade. U isto vrijeme zagrebački projekti bili su tek u idejnoj fazi. Ministrov zamjenik Saša Zelenika odbio je pak prozivke da je pogodovao Riječkom sveučilištu na kojem je radio prije dolaska u Ministarstvo. Pita se bi li, ovisno o mjestu podrijetla, državni dužnosnici trebali biti izuzeti od odlučivanja koje se tiče njihovog rada ili regije. Kao primjer je naveo ministra financija Slavka Linića koji ima oko 500 proračunskih stavki koje se tiču samo njegove rodne Rijeke. A spomenutog Linića Jovanović je također pozvao na konferenciju za novinare te su se, slučajno ili ne, za istim stolom našla čak tri Riječanina.

Ministar Linić se pak osvrnuo na proračunski nadzor projekata Zagrebačkog sveučilišta čiji je zaključak bio također da je Rijeka najpripremljenija. Taj nalaz je, objašnjava, poslan samo MZOS-u. Bjelišu nalazi nisu poslali jer su smatrali da mu je u interesu samo sveučilišni rad.

Podsjetimo, Jutarnji list objavio je da posjeduje tajni inspekcijski nalaz u kojem se iznose sumnje da ministar Željko Jovanović nije 'pratio proceduru' prilikom dodjele sredstava EU hrvatskim sveučilištima i da je Sveučilištu u Rijeci 'namjestio 24 milijuna eura'.

'Bude li sve u redu i konačno potpišemo ugovor s Vladom o darovanju zemljišta i ne naiđemo li na neočekivane nove prepreke u Ministarstvu znanosti koje vodi ministar Željko Jovanović, mislim da bismo tada, a vjerujem da je lipanj ove godine dostižan, mogli aplicirati za između 40 i 50 milijuna eura iz EU fondova za gradnju kampusa na Borangaju', rekao je za tportal Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta u odlasku.

Paralelno sa Zagrebačkim svoj projekt pripremalo je i Riječko sveučilište koje je nakon četiri i pol godine od početka realizacije prošlog tjedna potpisalo ugovor težak 24 milijuna eura. Bjeliš sumnja da se opstruiranjem Zagrebačkog sveučilišta pomoglo Riječkom iako drži da su za novac mogli aplicirati i jedni i drugi i da bi ga vjerojatno oba sveučilišta i dobila.

'Vjerojatno bi bilo bolje da smo zajedno nastupili. Mislim da nije upitno da bi oba sveučilišta mogla istovremeno dobiti sredstva koja EU osigurava u 80-postotnom iznosu, a Hrvatska sudjeluje sa 20 posto. Nažalost, ovdje se radi o čudnom mentalnom sklopu ljudi iz Ministarstva znanosti koji se drže metode prema kojoj jedno sveučilište može biti uspješno samo ako se drugo prikaže neuspješnim', zaključio je Bjeliš.

'SuRi nije se pogodovalo'

Na članak objavljen u Jutarnjem reagiralo je i Sveučilište u Rijeci, koje ističe da članak ne razotkriva apsolutno ništa što već javnosti nije poznato, jedino što čudi je zašto se ta trakavica povlači već godinama i izvlači po potrebi u dnevnopolitičke svrhe. U čije ime i za čije interese, nikomu dobronamjernom nije jasno.

'Naime, Riječko sveučilište, potpuno transparentno, dobilo je prednost pri povlačenju sredstava jer je bilo u mnogo većoj mjeri pripremljeno nego Zagrebačko.

Kako se radi o prvoj proceduri povlačenja europskih sredstava takve vrste uopće, moguće je da je pri cijelome postupku došlo do određenih birokratskih komplikacija. To nikako ne umanjuje činjenicu da je Sveučilište u Rijeci bilo spremno za prijavu i provedbu projekta i povlačenje europskih sredstava.

Proceduralna pogreška ili neusuglašenost Ministarstva znanosti i Ministarstva financija, odnosno određenih službenika u ministarstvima, ne znači i da Sveučilište u Rijeci ne zaslužuje ta sredstva, kao i da mu je na bilo koji način pogodovano.

Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci nisu rivali, nego partneri u napretku hrvatske znanosti i visokog školstva. Stoga i natjecanje za sredstva koja su im dostupna zapravo ne predstavlja međusobno natjecanje, već natjecanje u europskim razmjerima.

Činjenica je da će Hrvatska teško povlačiti novac iz strukturnih fondova, posebice ako se bude vodila politika po načelu 'bolje da susjedu krepa krava'. Eto, nismo uspjeli mi pa idemo oboriti uspjeh našeg susjeda kako bismo svi bili zadovoljni u našem zajedničkom neuspjehu.

Naravno, nevjerica je tim veća jer dolaze iz kruga koji bi po prirodi stvari trebao imati širinu i sposobnost sagledavanja budućnosti Hrvatske. Jedini način da budemo uspješniji je upravo intenzivna suradnja svih sveučilišta', navodi se u priopćenju objavljenom na stranicama Sveučilišta u Rijeci