Treba li u jeku krize dirati PDV ili ga ostaviti kakav jest? Na to su pitanje odgovorili bivši ministar financija Slavko Linić, ekonomski analitičar Damir Novotny i Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika
Ministar financija Tomislav Ćorić dao je naslutiti da bi se o fluktuirajućem PDV-u moglo ozbiljnije razgovarati: ‘Vjerujem da će sve te teme biti na stolu kako ova kriza bude odmicala. Međutim to mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija’. No, ono što na prvu zvuči kao logičan potez, među ekonomistima izaziva podijeljene reakcije, prenosi Net.hr.
Bivši ministar financija Slavko Linić ne vidi prostor za takav potez. ‘Moje mišljenje je da ne bi trebalo smanjivat opću stopu PDV-a radi energetske krize’. Njegov stav dijeli i ekonomski analitičar Damir Novotny, koji upozorava na stabilnost sustava: ‘Privremeno spuštanje stope PDV-a je moguće, ali nema smisla stalno mijenjati porezni sustav. Ja sam za to da se ništa ne dira, pogotovo ako bi bio povod rast cijena energenata’.
S druge strane, Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika zagovara smanjenje opće stope: ‘23 ili 22, to bi bilo za očekivati pa da budemo bliži mnogim drugim zemljama’.
vezane vijesti
Hrvatska među najvišima u Europi
Hrvatska već godinama ima jednu od najviših stopa PDV-a u Europi - 25 posto, koliko iznosi još od 2012. Više imaju samo Mađarska i Island. Usporedbe radi, Slovenija je na 22 posto, Austrija na 20, Njemačka na 19, a Italija također na 22 posto.
Unatoč tim razlikama, protivnici smanjenja ističu dva ključna razloga. Prvi je proračun. Kako upozorava Linić: ‘Vlada će trebati državni proračun za pomoć najsiromašnijim slojevima građana i trebat će za pomoć gospodarstvu i zato bi smanjenje PDV-a imao ogroman negativni utjecaj na socijalnu politiku Vlade’.
Posebno pitanje - hrana
Dok se raspravlja o općoj stopi, dodatnu pozornost privlači PDV na hranu. U Hrvatskoj je on uglavnom 25 posto, dok je u Sloveniji 9,5 posto, a u Austriji i Italiji 10 posto. Njemačka ide još niže - na 7 posto. Tu dio ekonomista vidi prostor za intervenciju, a Novotny smatra: ‘Posebno ova stopa koja bi bila usmjerena prema hrani, to bi moglo biti 8 ili 9 posto’.
Ipak, postoji i stari problem, a to je da niži porez ne mora značiti niže cijene. No, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu na to gleda drukčije: ‘Pomoglo bi. A što se tiče argumenta da se cijene neće smanjiti - možda se neće smanjiti, ali neće ni rasti’. Dodaje i da bi ciljani niži PDV na hranu bio učinkovitiji jer obuhvaća širi krug proizvoda.
Na kraju, odluka o PDV-u ovisit će prije svega o trajanju i intenzitetu krize. Ako se situacija brzo smiri, izgledno je da porezna politika ostane nepromijenjena. U suprotnom, PDV bi se mogao ponovno naći u središtu političkih odluka.
