Objavio je to zamjenik ravnatelja USKOK-a te se očekuje objava presude, piše Index.

Radi se o predmetu poznatom kao Sport i glazba, u kojemu se Pleslić tereti za niz malverzacija – između ostaloga za namještanje poticaja za stočarstvo, namještanju državnih ispita, namještanju poticaja za područja naseljena nacionalnim manjinama i drugo. Temeljem nagodbe osuđena je 20 mjeseci zatvora i 130.000 eura novčane kazne. Od tog iznosa već je uplatila 30 tisuća eura, još 35 tisuća mora podmiriti u roku od 15 dana, a preostali iznos tijekom idućih godinu dana. U istražnom zatvoru Pleslić je već provela određeno vrijeme te će ono biti uključeno u kaznu.

Osim Sporta i glazbe, USKOK je protiv Pleslić podignuo još dvije optužnice, za aferu Vjetroelektrane te za otpis duga Sveučilišta u Zadru, no u tim slučajevima optužnice još nisu potvrđene, a Pleslić ih je do sada žestoko odbacivala.

Pregovori USKOK-a i njezina odvjetničkog tima koji su na kraju doveli do priznanja krivnje trajali su cijelo ljeto. 'Sud je prihvatio izjavu o sporazumijevanju i donio presudu kojom je prvooptuženu Josipu Pleslić i Ružicu Njavro proglasio krivima i osudio ih za kaznena djela za koja su optužene', rekao je nakon presude Vedran Libl, zamjenik ravnatelja USKOK-a.

Na pitanje hoće li se USKOK žaliti na visinu kazne, odgovorio je da neće. 'Ne, jer je ovdje riječ o sporazumu. Te kazne su predmet sporazuma', rekao je Libl, dodajući da u USKOK-u smatraju da su kazne u skladu sa sudskom praksom te da je riječ i o zatvorskim i o značajnim novčanim kaznama.

Za što je sve optužena?

Optužnica protiv Josipe Pleslić i još 11 suokrivljenika, koju je sud potvrdio krajem 2025. godine, obuhvaća široku lepezu koruptivnih poslova: od poljoprivrednih poticaja i građevinskog zemljišta do zapošljavanja rodbine i podobnih kadrova preko političkih veza. Istražitelji su raspetljali mrežu u kojoj je nekadašnja 'kninska kraljica' funkcionirala kao ključna točka za rješavanje privatnih i poslovnih usluga na račun države.

Prva točka optužnice teretila ju je za malverzacije s poticajima za tvrtke poduzetnika Ante Sladića i Josipa Ravlića. Prema tvrdnjama tužiteljstva, Rimac je preko Ružice Njavro dogovorila izmjenu uredbe o zakupu šumskog zemljišta kako bi poduzetnici mogli zakupiti veće površine s manjim brojem stoke i tako izvući znatno veće državne potpore. Kao protuuslugu za lobiranje, Rimac je trebala dobiti mito i građevinsko zemljište u Rogoznici od desetak tisuća kvadrata dok je Njavro od Sladića primila 15.000 eura u gotovini, a obećano joj je još pola milijuna nekadašnjih kuna nakon što se propis promijeni.

Dio optužnice odnosi se i na namještanje javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Gračaca, pri čemu je bivša načelnica općine Nataša Turbić pogodovala tvrtkama istih poduzetnika. Za taj je posao Sladić predao Rimac 10.000 eura, od čega je općinski vijećnik Milenko Tokmakčija za sebe zadržao 4500 eura, a preostalih 5500 eura dao je načelnici Turbić. Većina sudionika u tom kraku afere već je ranije priznala krivnju i postigla nagodbu s tužiteljstvom.

USKOK je teretio Pleslić i za izvlačenje bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, što je dogovarala s tadašnjom pomoćnicom ministra Anom Mandac. Prema nalazima istrage, državni novac dijelio se ljudima koji su s njom bili osobno povezani ili su joj izvodili radove na privatnoj kući u Kninu. Tako je vlasnik stolarije dobio 185 tisuća kuna državnih potpora, a pekara i klesarski obrt dobili su po 200 tisuća kuna.

Sređivanje ispita

Posebno poglavlje optužnice bavi se masovnim namještanjem prolaska na državnim stručnim ispitima u Ministarstvu uprave, a Rimac ih je sređivala preko načelnice sektora Terezije Marić i službenica u ispitnim komisijama. U optužnici se navodi dugačak popis posrednika koji su preko nje tražili prolazak za svoje kandidate, među kojima su bili bivša ministrica Gabrijela Žalac, nekadašnji šef Policijske akademije Dubravko Novak, šef Carine Hrvoje Čović te poznati zagrebački zlatar Paško Dodić, a oni su redom priznali nedjela i nagodili se.

Sličan scenarij odvijao se i prilikom nezakonitih zapošljavanja. Pleslić terete da je s čelnicima HEP-a i HEP-ODS-a dogovarala radna mjesta za podobne kandidate, uključujući svoju sestru. U istom kraku optužena je da je sredila zaposlenje u ispostavi HZZ-a u Otočcu za sina urednika lokalnog portala kako bi spriječila objavu novinarskih tekstova o uhljebljivanju u HEP-u.

Također, optužnica je tereti da je od predstojnice Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji Edite Grubišić tražila zapošljavanje 'naših ljudi' u kninskoj ispostavi, kojima su prije testiranja unaprijed dostavljana ispitna pitanja kako bi ostvarili najbolje rezultate na natječajima.